Na primjer, šišanje u New Yorku je skuplje nego u Delhiju, vožnja taksijem košta više u Parizu nego u Kini, a karta za kriket je skuplja u Londonu nego u Lahoreu. Ovaj nesrazmjer u cijenama je posljedica nižih plata u nerazvijenim zemljama, čineći usluge, koje su radno intenzivne, jeftinijim. Zanemarivanje ovih razlika u cijenama potcjenjuje kupovnu moć potrošača u zemljama u razvoju i zemljama u razvoju. Stoga se PPP generalno smatra boljom mjerom ukupnog poređenja, piše biznis.
Kada međunarodne finansijske institucije proizvode regionalnu i globalnu statistiku koristeći zbirne podatke iz brojnih zemalja, ona se konvertuje iz nacionalne valute u zajedničku valutu, obično američki dolar. Postoje dvije glavne metode za ovu konverziju: tržišni devizni kursevi i kursevi pariteta kupovne moći. Tržišni kursevi su kursevi koji preovladavaju na tržištu deviza, dok PPP kursevi odražavaju kurs po kojem bi valuta jedne zemlje morala biti pretvorena u valutu druge da bi se kupila ista količina dobara i usluga u svakoj zemlji.
Međunarodne organizacije se oslanjaju na BDP u PPP za globalnu i regionalnu ekonomsku analizu, predviđanje i preporuke politike. Uprkos svojim prednostima, izračunavanje PPP je složeno i može biti podložno izazovima mjerenja, što potencijalno utječe na tačnost BDP-a u brojkama PPP, prenosi Investitor me. Međutim, BDP u PPP stvara realniju osnovu za poređenje ekonomija sa različitim valutama i nivoima cijena.
Da bi sastavili listu 20 zemalja s najvećim paritetom kupovne moći u svijetu u 2024. godini, koriste se podaci Međunarodnog monetarnog fonda (MMF). MMF daje podatke o bruto domaćem proizvodu (BDP) i procentualnom udjelu svijeta prema paritetu kupovne moći u 2024. Takođe je uračunat BDP po glavi stanovnika.
Slijedi pregled 20 zemalja s najvećim paritetom kupovne moći u svijetu u 2024:
20. Poljska
BDP (PPP): 1,80 triliona dolara
Procijenjeni udio u globalnom BDP-u (PPP): 0,97%
19. Iran
BDP (PPP): 1,85 triliona dolara
Procijenjeni udio u globalnom BDP-u (PPP): 1,00%
18. Egipat
BDP (PPP): 1,90 triliona dolara
Procijenjeni udio u globalnom BDP-u (PPP): 1,02%
17. Saudijska Arabija
BDP (PPP): 2,35 triliona dolara
Procijenjeni udio u globalnom BDP-u (PPP): 1,27%
16. Kanada
BDP (PPP): 2,47 triliona dolara
Procijenjeni udio u globalnom BDP-u (PPP): 1,33%
15. Španija
BDP (PPP): 2,52 triliona dolara
Procijenjeni udio u globalnom BDP-u (PPP): 1,36%
14. Južna Koreja
BDP (PPP): 3,06 triliona dolara
Procijenjeni udio u globalnom BDP-u (PPP): 1,65%
13. Italija
BDP (PPP): 3,35 triliona dolara
Procijenjeni udio u globalnom BDP-u (PPP): 1,80%
12. Meksiko
BDP (PPP): 3,43 triliona dolara
Procijenjeni udio u globalnom BDP-u (PPP): 1,85%
11. Turska
BDP (PPP): 3,83 triliona dolara
Procijenjeni udio u globalnom BDP-u (PPP): 2,06%
10. Francuska
BDP (PPP): 3,99 triliona dolara
Procijenjeni udio u globalnom BDP-u (PPP): 2,15%
9. Ujedinjeno Kraljevstvo
BDP (PPP): 4,03 triliona dolara
Procijenjeni udio u globalnom BDP-u (PPP): 2,17%
8. Brazil
BDP (PPP): 4,27 triliona dolara
Procijenjeni udio u globalnom BDP-u (PPP): 2,30%
7. Indonezija
BDP (PPP): 4,72 triliona dolara
Procijenjeni udio u globalnom BDP-u (PPP): 2,54%
6. Rusija
BDP (PPP): 5,47 biliona dolara
Procijenjeni udio u globalnom BDP-u (PPP): 2,95%
5. Njemačka
BDP (PPP): 5,69 triliona dolara
Procijenjeni udio u globalnom BDP-u (PPP): 3,06%
4. Japan
BDP (PPP): 6,72 triliona dolara
Procijenjeni udio u globalnom BDP-u (PPP): 3,62%
3. Indija
BDP (PPP): 14,59 triliona dolara
Procijenjeni udio u globalnom BDP-u (PPP): 7,86%
2. Sjedinjene Američke Države
BDP (PPP): 28,78 triliona dolara
Procijenjeni udio u globalnom BDP-u (PPP): 15,50%
1. Kina
BDP (PPP): 35,29 triliona dolara
Procijenjeni udio u globalnom BDP-u (PPP): 19,01%
