U prvih pet mjeseci ove godine izvoz iz Bosne i Hercegovine je iznosio 6 milijardi i 640 miliona KM, što je za 8,5 posto manje nego u istom periodu 2023. godine.
Istovremeno je uvoz bio 11 milijardi i 682 miliona KM, što je rast za 4,6 posto. Pokrivenost uvoza izvozom je iznosila 56,8 posto, dok je vanjskotrgovinski robni deficit iznosio 5 milijardi i 42 miliona KM.
Vuković je kazao da se to dešava zbog ukupnih ekonomskih kretanja u Evropskoj uniji u koju mi najviše izvozimo.
“Drugi razlog je pad izvoza električne energije. Dakle, nemamo industriju dovoljno razvijenu koja će apsorbirati našu proizvodnju električne energije. Sad smo za šest mjeseci u padu 380 miliona KM samo kod izvoza struje”, kazao je Vuković.
Dodao je da treba sagledati sve komponente bez da se širi panika, te da za to nema razloga.
“Ako gledate ukupni razvoj ekonomije, mi ćemo do kraja godine zabilježiti rast. To su one varijacije koje se dešavaju, jer ukoliko jenjava tržište Evropske unije u koje izvozite 70 posto roba, sasvim je logično da je potražnja manja. Međutim, kako recesija prestaje tamo, opet se okreću Bosni i Hercegovini zbog efekata „nearshoringa“, puno smo bliži i produktivniji za neke robe nego da ih uvozite iz Kine, a lanci dobave su popucali”, naglasio je sagovornik Biznisinfa.
Kada je riječ o električnoj energiji, dodao je da se pojavljuje problem kada nema velikih potrošača koji će apsorbovati proizvedenu struju.
“Mi stalno govorimo o potrebi investiranja u nove izvore. Sada imamo porast kad je u pitanju energija iz obnovljivih izvora, ali gdje ćemo s tom energijom? BiH je samodostatna da proizvede dovoljno električne energije za svoje potrebe. Nemamo potrebe za uvozom električne energije, ali zbog tih balansa i potreba: kako se izvozi tako se i uvozi”, istakao je Vuković.
Ukazao je da je problem što BiH nema svoju berzu električne energije.
Upitali su ga i o glavnim pokretačima razvoja industrije, te o usponu namjenske industrije koji je evidentan.
“Nama su glavni pokretači metalska i elektro industrija, oni su 40 posto ukupnog udjela u industriji BiH. Namjenska je jedan dio toga. Normalno, kako se razvijaju svjetske krize potražnja za tim robama danas je mnogo veća”, pojasnio je on, pišu nezavisne.
