Ovo pokazuje analiza Njemačkog ekonomskog instituta temeljem podataka Europske komisije.
Prema toj analizi, Njemačka je u 2023. godini uplatila približno 17,4 milijarde eura više nego što je primila iz proračuna EU. Ovo je svrstava na prvo mjesto među zemljama neto uplatiteljima. Godinu ranije, taj je iznos bio još veći, dosegnuvši 19,7 milijardi eura.
Francuska se nalazi na drugom mjestu s uplatama koje su premašile povlačenja iz proračuna za skoro devet milijardi eura. Italija je treća s neto doprinosom od oko 4,5 milijardi eura.
Poljska se, s druge strane, pozicionirala kao najveći neto primatelj sredstava u 2023. godini, slično kao i prethodne godine, s neto iznosom od 8,2 milijarde eura. Rumunjska je druga s neto primanjima od šest milijardi eura, dok Mađarska bilježi 4,6 milijardi eura.
Ako se promatraju neto uplate po stanovniku, Irska prednjači s iznosom od 236 eura po glavi stanovnika. U Njemačkoj je taj iznos 206 eura po stanovniku.
Ukupni proračun Europske unije za 2023. godinu iznosio je 173,1 milijardu eura. Od toga je 143,4 milijarde eura raspoređeno među zemljama članicama. Uz to, iz Europskog fonda za oporavak od pandemije bilo je dostupno dodatnih 66,1 milijardi eura, od čega su članice iskoristile 64,6 milijardi eura.
Kao vodeći neto financijer Unije, Njemačka osigurava gotovo četvrtinu ukupnih sredstava. Istovremeno, njemačka vlada ističe kako Njemačka ima najveće koristi od jedinstvenog tržišta EU-a u usporedbi s bilo kojom drugom državom članicom, prenosi PoslovniPuls.
