Naime, u sedam mjeseci ove godine spoljnotrgovinski deficit je iznosio čak 7,256 milijardi KM, pišu Nezavisne.
Prema zvaničnim podacima Agencije za statistiku BiH, u periodu januar-jul ove godine izvoz je iznosio devet milijardi i 359 miliona KM, što je za 7,1% manje nego u istom razdoblju 2023. godine, dok je uvoz iznosio 16 milijardi i 615 miliona KM, što je za 3,9% više nego u istom razdoblju lani.
“Pokrivenost uvoza izvozom je iznosila 56,3%, dok je spoljnotrgovinski robni deficit iznosio sedam milijardi i 256 miliona KM. Izvoz u zemlje CEFTA iznosio je milijardu i 494 miliona KM, što je za 19,6% manje nego u istom periodu 2023. godine, dok je uvoz iznosio milijardu i 908 milijuna KM, što je za 2,2% više nego u istom periodu prethodne godine. Pokrivenost uvoza izvozom je iznosila 78,3%”, piše u podacima Agencije za statistiku BiH.
Dodaje se da je izvoz u zemlje EU iznosio šest milijardi i 955 miliona KM, što je za 6,4% manje nego u istom periodu 2023. godine, dok je uvoz iznosio devet milijardi i 940 miliona KM, što je za 6,3% više nego u istom periodu prethodne godine.
“Pokrivenost uvoza izvozom je iznosila 70,0%”, stoji u podacima.
Predrag Mlinarević, profesor na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Istočnom Sarajevu, kazao je da je kretanje spoljnotrgovinskog deficita opredijeljeno strukturnim karakteristikama naše ekonomije.
“Sa jedne strane noseća snaga našeg modela privrednog rasta je potrošnja, koja je, osim dohocima iz proizvodnje, snažno podržana doznakama iz inostranstva i zaduživanjem. Usljed nepovoljne proizvodne strukture koju karakterišu resursno-intenzivni proizvodi i poluproizvodi, najveći dio potrošnje odlazi na uvozne proizvode. To objašnjava dinamiku rasta uvoza”, ističe Mlinarević.
On je za “Nezavisne novine” rekao da je naš izvoz zavisan od kretanja industrijske proizvodnje u EU, jer izvozimo najviše sirovine i poluproizvode.
“Imajući u vidu da je u prvoj polovini ove godine industrijska proizvodnja u EU relativno stagnirala, uz registrovan pad proizvodnje trajnih potrošnih i kapitalnih dobara, u čijoj se proizvodnji najviše koriste sirovine koje mi izvozimo, dolazimo do razloga pada vrijednosti izvoza oličenog u padu tražnje za našim izvoznim proizvodima. Usljed ovih faktora možemo zaključiti da će oporavak izvoza biti vezan za kretanja industrijske proizvodnje EU, dok će uvoz nastaviti trend svog kretanja”, naglasio je Mlinarević.
Doktor ekonomske diplomatije Siniša Pepić naveo je da ovi podaci odražavaju dublje strukturne probleme u ekonomiji BiH, kao što su niska konkurentnost domaće proizvodnje, slaba diverzifikacija izvoza i visoka zavisnost od uvoza.
“Takva situacija ne samo da usporava ekonomski rast, već dodatno opterećuje i fiskalni balans zemlje, jer uvozno zavisna ekonomija gubi potencijalne prihode i radna mjesta koja bi mogla biti generisana jačim izvoznim sektorom. Oporavak bi mogao doći samo kroz dugoročne i strateške mjere koje bi podrazumijevale modernizaciju i unapređenje domaće proizvodnje, povećanje izvoza, kao i privlačenje stranih investicija koje bi podržale razvoj novih industrijskih grana.
Međutim, proces oporavka neće biti ni brz ni lak. Potrebna je koordinacija svih ekonomskih aktera, kako na zajedničkom tako i na entitetskom nivou, uz odlučnu političku volju da se sprovedu neophodne reforme.
Ovi podaci svakako predstavljaju snažan udarac za ekonomiju BiH, jer se ne nazire stabilizacija spoljnotrgovinskog bilansa, što može dodatno produbiti ekonomske probleme s kojima se zemlja suočava. Ključno pitanje koje ostaje jeste: koliko brzo i efikasno će se reagovati na ove izazove, jer od toga zavisi budućnost ekonomskog razvoja BiH”, objasnio je Pepić.
