Međutim, direktne strane investicije u BiH samo prošle godine su iznosile 1,89 milijardi KM, što znači da su investicije u BiH za samo jednu godinu veće nego što su ikad kompanije iz BiH investirale bilo gdje u inostranstvu.
Kako se detaljno navodi u analizi, Hrvatska sa iznosom od 554,1 milion konvertibilnih maraka i u 2023. godini zauzima prvo mjesto sa ukupnim stanjem ulaganja iz BiH.
Prate je Crna Gora i Srbija u koje je svih ovih godina uloženo ukupno 264,8 miliona, odnosno 232,2 miliona KM.
“Ukupni tok ulaganja u inostranstvo prošle godine iznosio je 206,4 miliona konvertibilnih maraka, što predstavlja povećanje od 133,3% ili 117,93 miliona KM u odnosu na 2022. godinu. Investiranje u Sloveniju tokom 2023. godine u iznosu od 66,9 miliona KM je na prvom mjestu po visinu ulaganja, dok je investiranje u Republiku Hrvatsku sa iznosom od 38,2 miliona KM na drugom mjestu. Slijedi Republika Srbija u koju je investirano 28,8 miliona konvertibilnih maraka”, ističe se u analizi CB BiH.
Što se tiče tokova direktnih stranih ulaganja po komponentama, 104,5 miliona se odnosi na vlasnički kapital, 47 miliona na zadržane zarade, a na ostali kapital odnosi se 54,8 miliona konvertibilnih maraka.
Predrag Mlinarević, profesor na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Istočnom Sarajevu, rekao je za “Nezavisne novine” da je obim investicija iz BiH u inostranstvo na nivou statistički zanemarivog podatka.
“To je odraz činjenice da je BiH ekonomija koja je receptivna, a ne emitivna zemlja kada su investicije u pitanju. Naime, domaće kompanije su mahom orijentisane na proizvodnju za domaće tržište i to u dijelu nerazmjenjivih dobara. Sa druge strane, proizvodnja koja je usmjerena na izvoz je resursno-intenzivna te stoga ni izvozne kompanije shodno onom što proizvode ne investiraju u inostranstvu. Za nas je važno pratiti u ovoj razvojnoj fazi kako investicije domaćih kompanija utiču na supstituciju uvoza s obzirom na to da je prvo potrebno pobijediti konkurenciju na domaćem tržištu da bi se kasnije razmišljalo o širenju na strana. Tek tada bi se obim investicija u inostranstvo mogao povećati”, naveo je Mlinarević.
Doktor ekonomske diplomatije Siniša Pepić smatra da ovaj porast predstavlja pozitivan signal, jer ukazuje na rastući interes kompanija iz BiH za širenje poslovanja van granica zemlje.
“Međutim, kada stavimo te brojke u širi kontekst, jasno je da su domaće kompanije i dalje suzdržane u svojim međunarodnim ambicijama. S jedne strane, rast ulaganja u inostranstvo pokazuje da postoje određeni kapaciteti i volja domaćih privrednika da istražuju nove tržišne prilike. S druge strane, visina tih ulaganja jasno odražava izazove sa kojima se bh. kompanije suočavaju kada je riječ o izlasku na međunarodnu scenu. Geografski bliske zemlje, poput Slovenije, Hrvatske i Srbije, prirodan su izbor za bh. investitore, što ukazuje na njihovu želju da ostanu u poznatom i srodnom poslovnom okruženju. Ipak, važno je napomenuti da se većina ulaganja odvija na regionalnom nivou, dok su investicije u šire međunarodne okvire rijetke. Poređenje s investicijama koje dolaze u Bosnu i Hercegovinu dodatno osvjetljava ovu situaciju”, istakao je Pepić.
Dodao je da visina stranih ulaganja u prošloj godini jasno pokazuje da je BiH i dalje privlačna destinacija za strane investitore.
“Razlika u veličini ulaganja ukazuje na dublje ekonomske i strukturne izazove s kojima se bh. kompanije suočavaju. Iako je rast ulaganja u inostranstvo pozitivan pokazatelj, on još nije dovoljan da bi se moglo govoriti o značajnijoj ekonomskoj ekspanziji. Potrebna je dodatna podrška i osnaživanje domaćih preduzeća kako bi mogla zauzeti značajnije mjesto na međunarodnom tržištu”, zaključio je Pepić, pišu nezavisne.
