Trend iseljavanja ozbiljno ugrožava dugoročni ekonomski rast i produktivnost država u regiji, poput Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore, Sjeverne Makedonije i Albanije, piše Forbes BiH.
Odljev mozgova, masovni odlazak kvalificirane radne snage iz zemalja Balkana, jedan je od najozbiljnijih ekonomskih i demografskih izazova s kojima se regija suočava. Prema podacima Svjetske banke, samo u posljednjih deset godina, više od 2,5 milijuna ljudi napustilo je zemlje Zapadnog Balkana u potrazi za boljim životnim uvjetima u zapadnoj Evropi.
Gubitak kvalificirane radne snage
Jedan od ključnih problema migracija u regiji odlazak je visokoobrazovanih mladih ljudi, stručnjaka iz oblasti IT-a, inženjeringa, medicine i drugih ključnih sektora. Prema podacima iz 2021. godine, više od 70% mladih u Bosni i Hercegovini razmišlja o odlasku, dok slične statistike pokazuju kako u Srbiji, prema istraživanju Centra za migracijske studije, oko 80% mladih želi otići u potrazi za boljim prilikama. Odlazak visokoobrazovanih stručnjaka smanjuje konkurentnost domaće radne snage, a poduzeća ostaju bez ključnih ljudi za inovacije i razvoj.
Na primjer, zdravstveni sektor u Bosni i Hercegovini suočava se s ozbiljnim nedostatkom liječnika i medicinskog osoblja. Prema podacima Komore doktora medicine FBiH, od 2013. do 2020. godine, više od 5.000 liječnika napustilo je Bosnu i Hercegovinu. Odlazak ovakvih stručnjaka stvara, ne samo izravni ekonomski gubitak kroz smanjenje radne snage, već i neizravne troškove poput dugotrajnijeg obrazovanja novih kadrova i dodatnog opterećenja zdravstvenog sustava.
Utjecaj demografskih promjena na tržište rada
Prema podacima Eurostata, do 2050. godine, stanovništvo Balkana će se smanjiti za više od 15%. Ovaj dramatični pad uzrokovan je kombinacijom niske stope nataliteta i masovnih migracija. Rezultat je starenje stanovništva. Sve manji broj radno sposobnih ljudi mora izdržavati rastući broj umirovljenika. U Srbiji je prosječna starost stanovništva 43 godine, a u Hrvatskoj čak 45 godina, što predstavlja veliki teret za mirovinski sustav i zdravstvenu zaštitu.
Prema istraživanju Programa Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP), Balkan godišnje gubi više od 4 milijarde eura zbog odljeva mozgova, što značajno utječe na bruto domaći proizvod (BDP) zemalja regije. Smanjenje broja radno sposobnih ljudi otežava rast kompanija i usporava inovacije, dok smanjeni porezni prihodi dodatno opterećuju državne proračune.
Održivost ekonomskog rasta
Migracije smanjuju potencijal za ekonomski rast, ali i za inovacije. Ulaganja u obrazovanje i stručnu obuku mladih postaju uzaludna ukoliko oni svoju karijeru nastave izvan granica svoje zemlje. Na primjer, Bosna i Hercegovina godišnje uloži preko 150 milijuna KM u obrazovanje visokoobrazovanih stručnjaka, ali veliki dio tog ulaganja koristi zapadnim ekonomijama koje apsorbiraju kvalificiranu radnu snagu.
Smanjenje broja radno sposobnih građana negativno utječe na prihode države kroz poreze. Sa sve manje radnika koji uplaćuju doprinose u proračun, opterećenje na socijalne i mirovinske fondove raste, što vodi do ozbiljnih problema održivosti tih sustava. Pritisak na javne financije dodatno usporava mogućnosti infrastrukturnog razvoja, zdravstvene zaštite i obrazovanja.
Ima i pozitivnih primjera
Iako se trend odljeva mozgova čini nepovratnim, postoje pozitivni primjeri povratka stručnjaka u regiju. Prema podacima Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH, u proteklih pet godina, više od 15.000 ljudi, uglavnom visokoobrazovanih stručnjaka, vratilo se u zemlju kroz različite programe potpore povratku. Inicijative poput “Dijaspore za razvoj”, koju podržavaju UNDP i Švicarska agencija za razvoj i suradnju, uspjele su privući stručnjake iz dijaspore uključiti se u razvoj lokalnih zajednica kroz edukaciju i otvaranje novih biznisa.
Odljev mozgova i demografske promjene predstavljaju ozbiljan izazov za ekonomski razvoj Balkana, ali postoje rješenja. Uz ulaganja u bolje radne uvjete, obrazovanje i podršku preduzetnicima, zemlje regije mogu stvoriti okruženje koje potiče zadržavanje mladih i povratak iseljenih stručnjaka. Primjeri uspješnog povratka i ulaganja u lokalne zajednice pokazuju kako, iako migracije predstavljaju izazov, one također mogu postati prilika za dugoročni razvoj ukoliko se upravlja na pravi način.
Građani zaslužuju ekonomski ambijent koji im omogućava da svoju budućnost grade u svojoj zemlji, a ne je tražiti negdje drugdje.
