Njemačko tržište nekretnina prolazi kroz jednu od najvećih kriza u posljednjih 10 godina, što jako pogađa firme iz Bosne i Hercegovine koje tamo posluju, pišu nezavisne.
Inače, prema podacima Saveznog zavoda za statistiku, prošle godine je izdano 17 odsto manje građevinskih dozvola nego 2023, što je treći uzastopni godišnji pad i najniži nivo od 2010. godine.
“Druga polovina godine donijela je blago usporavanje tog negativnog trenda, ali je građevinski sektor i dalje u lošem položaju, a stambena kriza je posebno izražena u velikim gradovima. Iako se očekivalo da će smanjenje kamatnih stopa Europske centralne banke pomoći, nije moguće očekivati da će u kratkom roku doći do oporavka”, naveli su iz Saveznog zavoda za statistiku Njemačke.
Tagesschau piše da, iako je dostupnost stanova rastući problem u Njemačkoj, izgradnja novih stambenih jedinica ne napreduje željenom brzinom zbog tri problema: visokih troškova građevinskog materijala, složenih birokratskih procedura i sve strožih građevinskih standarda.
Njemačka, naime, ima čak 16 građevinskih propisa na nivou saveznih pokrajina pa proces izdavanja dozvola dodatno komplikuje izgradnju.
Tako su u januaru njemački ulagači iz nekretninskih fondova povukli čak pola milijarde evra, što je najveći iznos još od globalne finansijske krize.
“Polovinom godine ćemo svjedočiti još jednom talasu povlačenja iz tih fondova”, piše u analizi Barkow Consultinga.
To ni za BiH nije dobro jer ako je njemački sektor nekretnina u krizi, u kojoj je najviše naše dijaspore koja je najveći kupac nekretnina u BiH, kako će onda biti ovdje?
Sektor građevinarstva, odnosno nekretnina, jedan je od najbitnijih sektora u svakoj državi, pa tako i u BiH.
Podsjećamo da je recesija u Njemačkoj upravo počela zbog visokih cijena nekretnina.
Mile Petrović, sekretar Udruženja građevinarstva i industrije građevinskog materijala pri Privrednoj komori Republike Srpske, kaže za “Nezavisne novine” da je u oblasti visokogradnje i stanogradnje u Njemačkoj kriza već tri godine.
“Naše firme u Njemačkoj posluju u oblasti grube gradnje, završnih radova u građevinarstvu, montažerskih, fasaderskih radova, sve faze osim keramike. Imamo 24 privredna društva koja imaju mogućnost izvođenja radova putem detašmana. Kriza je prvenstveno zbog povećanja kamatnih stopa, pa su investitori smanjili gradnju, koja je smanjena za 27 – 28 odsto. Prošle godine je došlo do blagog oporavka od 1 – 1,5 odsto prema podacima njihovih nadležnih službi. Ipak, ovo je pogodilo detaširana preduzeća iz Bosne i Hercegovine koja tamo izvode radove. U najvećoj mjeri pogođena su preduzeća koja izvode grube građevinske radove, zidariju, tesariju, armaturu. Firme koje rade mašinske instalacije, struju, vodu, izolacije, te fasaderske poslove još imaju posla, smanjen im je obim, ali se održavaju i posluju trenutno”, objašnjava Petrović.
Prema njegovim riječima, u slučaju da gruba gradnja ne krene jako brzo, možemo očekivati da će i ove faze gradnje biti u jakom velikim problemima.
“Naše detaširane firme imaju kontingent detašmana 1.930, a prosječno korištenje je oko 52 – 53 odsto. Naša preduzeća će opstati ukoliko gruba gradnja počne što prije, ali trenutno je zaista teško stanje”, naglasio je Petrović.
