Stručnjaci poručuju, akcize na cigarete i duhanske proizvode moraju rasti, to je jedna od mjera kojom se smanjuje broj pušača. Upozoravaju vlasti u BiH, da su zakonska rješenja kojim je ova oblast uređena zastarijela, te da je vrijeme da se mijenjaju kako bi ispunili obaveze prema EU, piše “N1“.
Prije deset godina pušači su plaćali promjenjivu akcizu od 42% maloprodajne vrijednosti svake kutije cigareta, te 30 feninga fiksne akcize. Od 2009. godine do danas fiksna akciza je porasla na 1,6 KM.
“Izmjene i dopune zakona o akcizama su u proceduri u smislu da se stavi moratorijum na dalje dizanje akciza na duvan i duvanske prerađevine, međutim taj zakon treba biti usvojen i on mora biti u primjeni, ukoliko se ne želi ići u dalji proces dizanja akciza na duvan i duvanske prerađevine”, poručio je Ratko Kovačević, portparol UIO BiH.
Kako bi uskladili Zakonsku regulativu sa EU standardima vlasti u BiH su preuzele obavezu povećavanja akcize. To bi trebali činiti sve dok ona ne dosegne nivo cijenu najniže akcize u EU.
Uliana Bakh, direktorica udruženja Proi je kazala:
“Zbog intezivnog lobiranja duvanske industrije prošle godine Savjetu ministara BiH moratorijum na rast akciza koji je bio objašnjen rastom crnog tržišta što je apsolutno neprihvatljivo. Zato što crno tržište treba da se riješava drugim mjerama efikasnim radom inspekcija i policije.”
Novac prikupljen od akciza ide na račune Ministarstava finansija Republike Srpske, Federacije BiH, te Brčko distrikta, i koristi se za javnu potrošnju.
“Na žalost mi smo među državama koje ne koriste novac prikupljen od akciza za poboljšanje zdravlja stanovništva. Posebno se ne izdvaja se novac za prevenciju i za liječenje od poslijedica duhana kako konzumenata duvana, tako i ovih koji su na oštetili zdravlje jer su na radnim mjestima, i javnim mjestima okruženi duvanskim dimom”, dodala je Bakh.
BiH je na samom vrhu po procentu pušača. Tobbaco atlas pokazuje da 38% bh građana konzumira cigarete svaki dan.
Stručnjaci upozoravaju da vlasti u BiH ne čine ništa kako bi demotivisali mlade da počnu pušiti. Naprotiv u blizini skoro svake škole nalaze se kiosci u kojima se reklamiraju i prodaju cigarete.
Norma Kroner, antitobako advokatica je izjavila:
“Ne možete dozvoliti prodaju na mjestima u blizini škola, gdje mladi ljudi mogu da vide cigarete. Moraju postojati upozorenja na pakovanjima, zabrana reklame, i prodaja u blizini mjesta gdje su dostupna mladim ljudima. To je jako dobro za potencijalne pušače da ne počnu.”
Restrikcije pušenja regulisane su entitetskim zakonima. Oba zakona stara su blizu 20 godina, i nisu usklađena sa evropskim standardima, koji podrazumijevaju striktne zabrane pušenja.
