“Međutim, ovakvi izgledi su podložni rastućim vanjskih i domaćim rizicima, uključujući geopolitičke i trgovinske sporove i sporiji od očekivanog tempa strukturnih reformi. Prema izvještaju, zemlje regiona sada imaju priliku unaprijediti reforme kako bi ublažile ove rizike usljed sve većih zahtijeva javnosti za većim ekonomskim mogućnostima”, saopćeno je iz Svjetske banke.
Kako kažu, uprkos snažnijem rastu u 2018. godini, u regionu je otvoren manji broj radnih mjesta, što odražava ograničenu dinamiku privatnog sektora. Dalje dodaju da je na zapadnom Balkanu u 2018. godini kreirano samo 96 hiljada radnih mjesta, uglavnom u proizvodnji i uslugama, u poređenju sa 171.200 radnih mjesta otvorenih u 2017. godini.
Nova radna mjesta
Što se tiče realnog rasta domaćeg bruto proizvoda (BDP), Bosna i Hercegovina nalazi se na samom dnu. Realni rast BDP-a u 2018. godini u našoj zemlji iznosio je samo 3,0 posto, a ispod Bosne i Hercegovine nalazi se samo Makedonija sa 2,7 posto. Albanija, Kosovo i Srbija bilježe realni rast BDP-a za 4,2 posto, dok je najbolje rangirana Crna Gora sa 4,4 posto.
Ukupno novih radnih mjesta: 95.889
Albanija: 35.876
Bosna i Hercegovina: 7.279
Crna Gora: 8.150
Kosovo: -11.985
Sjeverna Makedonija: 18.295
Srbija: 38.275
Ovakvi podaci o novim radnim mjestima su lošiji u odnosu na izvještaj WB-a za 2017 godinu, kada je u BiH kreirano oko 9.000 radnih mjesta. Analitičari ističu da je smanjenje broja novih radnih mjesta pobezano upravo s činjenicom da je 2018., izborna godina.
Ekonomski analitičar Admir Čavalić za portal Radiosarajevo.ba kaže da redovni ekonomski izvještaj pokazuje da zemlje Zapadnog Balkana, a naročito Bosna i Hercegovina imaju skroman ekonomski rast, nedovoljan za ispunjavanje očekivanja javnosti.
“Ovo je jasno zbog toga što tek nekih 6 do 10 posto ekonomskog rasta u kontinuitetu od tri godine minimalno može stvoriti jasne promjene vidljive građanima date zemlje. Rast od 2 do 3 posto ne ispunjava rastuća očekivanja građana. Jaz između očekivanja i stvarnosti vodi ka odlasku naših ljudi vani. Ono što je bitno navesti, a što se može iščitati iz izvještaja je da u posmatranim zemljama, nedostaju ključni uvjeti za razvoj konkurentnosti. Navedeno je već prepoznato u brojnim ekonomskim izvještajima. Posljedica navedenog je nedostatak investicija, kako domaćih, tako i inostranih”, kazao je Čavalić.
Dodao je da izvještaj bitan zbog demistifikacije tvrdnji o drastičnom smanjivanju nezaposlenosti odnosno povećanju zaposlenosti u Bosni i Hercegovini.
“Svjetska banka ocjenjuje da je ovo posljedica emigracija tj. odlaska pojedinaca da rade vani, te neaktivnosti radne snage. Konkretno – uklanjanje pojedinaca sa lista zavoda za zapošljavanje, privremeni projekti zapošljavanja, sezonski rad ili odlaski vani i slično. Uopšteno, teorijski i praktično je nemoguće sa niskim stopama ekonomskog rasta ostvariti toliku zaposlenost. Jedno uvjetuje drugo i nema zaobilaznih rješenja (izuzev friziranja podataka, što je postalo širom praksom u Bosni i Hercegovini). Posebno zabrinjavajući problem je dugoročna neaktivnost radno sposobnog stanovništva, od 20 do 30 godina, što u znatnoj mjeri predstavlja hendikep za našu ekonomiju. Kako riješiti navedeno? Fiskalnim reformama, ali i reformom tržišta rada, što je predviđeno novim reformskim procesima. Međutim, treba biti skeptičan prema implementaciji datih reformi, shodno iskustvima sa Reformskom agendum”, smatra Čavalić.
Prema njegovom mišljenju, ono što je možda deprimirajuće je projekcija rasta u srednjem roku do 3,9 posto, što je nedovoljno za nerazvijenu ekonomiju poput naše.
“Naročito, ako se uzme u obzir da su ovakve projekcije obično optimistične, odnosno da je data stopa teško dostižna. Pored toga, kao najveći vanjski rizik za našu ekonomiju, navode se ekonomske prilike zemalja EU. Ovo znači da bilo kakva recesija kod zemalja EU, automatski vodi ka padu projekcija ekonomskog rasta za Bosnu i Hercegovinu”, naglasio je, prenosi Radio Sarajevo
