– Da bismo uhvatili korak s razvijenijim zemljama, trebali bismo imati znatno veće stope rasta, od 6 do 8 posto, uz strana direktna ulaganja veća od milijardu eura godišnje. Da bi to uopće bilo moguće, potrebno je kreirati povoljniji ambijent za ulaganja – poručio je u intervjuu za “Dnevni avaz” Branimir Muidža, predsjednik Vijeća stranih investitora BiH.
Podsjetio je da su strana direktna ulaganja dobar mehanizam, poluga i potencijal koji treba iskoristiti.
Težak zadatak
Kako ocjenjujete investicijsku klimu u BiH?
– Bosna i Hercegovina je puna potencijala, nudi dobre šanse i kapacitete u svakom smislu, ali je, s druge strane, isto tako opterećena određenim izazovima, zbog kojih ne iskorištavamo potencijale na efikasniji i uspješniji način. Kompleksnost političkog uređenja uvjetuje i percepciju ulagača, koji, osim potencijala, traže i stabilnost i predvidivost. Dodamo li i ostale kriterije, kao što su ekonomska moć stanovništva, dostupnost resursa, prometna infrastruktura, porezni sistem, kreditni rejting, demografska kretanja… onda je jasno da nam predstoji ozbiljna domaća zadaća da uredimo sistem tako da on, prije svega, bude na korist i dobrobit naših građana, a to će, onda, prepoznati i potencijalni ulagači iz svijeta. Smatram da je i najmanji interes investitora za ulaganja u BiH vrijedan pažnje i da zaslužuje podršku.
Zašto BiH zaostaje za drugim zemljama, šta to one rade bolje?
– Izuzimajući specifičnost političke situacije i kompleksnost uređenja države, ono u čemu BiH, u poređenju s drugim državama iz okruženja, zaostaje jesu nepredvidivost porezne politike, sporo ishodovanje potrebnih dozvola, relativno visoka opterećenja, odnosno visoka bruto davanja, zbog čega radnici dobivaju niske neto plaće, a ta razlika između bruto i neto zarade uglavnom odlazi u neefikasan birokratski aparat. Osim toga, naše kompanije članice ističu i neujednačeno postupanje inspekcijskih organa, odnosno selektivno provođenje zakona.
Koliko politika u BiH utječe na odluke investitora?
– Što je politička situacija stabilnija, što je predvidivost veća, to je veća i šansa za privlačenje ulagača i otvaranje novih radnih mjesta. Bosna i Hercegovina je kompleksna sredina za poslovanje pa su zbog toga investitori oprezniji. Milijarde eura svakodnevno cirkuliraju svjetskim finansijskim krvotokom, tražeći povoljno mjesto da se taj kapital oplodi. Potencijala svakako ima i kod nas, a iskoristit ćemo ga i bolje ako nam ekonomska pitanja budu neupitan politički prioritet i ako vlast bude više uvažavala prijedloge iz poslovne zajednice. I pored svih izazova, strani investitori koji posluju u BiH, njih 84 posto, spremno je preporučiti drugim stranim kompanijama BiH kao zemlju za ulaganje. Svjesni su da BiH obiluje resursima koje bi trebalo bolje valorizirati i iskoristiti u budućnosti.
Smatrate li da će odlazak ljudi iz BiH zakočiti naš budući privredni rast?
– Ljudski potencijal je naš najvažniji i najbolji resurs, naša najbolja i najveća šansa! Sve aktuelne i buduće politike treba usmjeriti da taj kapacitet zadržimo i iskoristimo. Za sada je zov kvalitetnijeg životnog standarda i perspektive koje se nude u zapadnoj Evropi, jači od vizije kvalitetnog života koju nudi naše društvo. To je kompleksnije pitanje od samog pitanja kvaliteta radnih mjesta.
Inžinjeri, programeri, agronomi, zavarivači…
– Prema “Poslovnom barometru” Vijeća stranih investitora, u 2017. godini 49 posto stranih investitora zaposlilo je dodatne radnike, a 63 posto naših kompanija koje planiraju nova ulaganja u naredne tri godine, primit će nove uposlenike. Pretežno ćemo imati potrebu zapošljavati visokoobrazovane kadrove svih zanimanja, zatim radnike tehničke struke i radnike srednje stručne spreme ekonomskog smjera. Najtraženija zanimanja bit će inžinjeri elektrotehnike, mašinski inžinjeri, programeri, agronomi, finansijski menadžeri, tehničari, trgovci, zavarivači i tokari.
Primjer neefikasne administracije
– Čak 94 posto naših članica smatra da je na lokalnom nivou najvažnije smanjiti birokratiju i unaprijediti efikasnost administracije. Na to ukazuju i sve relevantne domaće i svjetske analize, od “Doing Businessa” i ostalih, gdje se BiH ističe kao primjer neefikasne administracije i gdje dozvole za priključak električne energije ili građevinske dozvole čekamo, prosječno, skoro 180 dana, što je neprimjereno dug period, koji nadilazi zakonske rokove. U tom smislu, vrijedilo bi razmotriti uvođenje sistema vrednovanja i nagrađivanja radnika po učinku, kao što se to radi u uspješnim kompanijama u realnom sektoru – kaže Muidža, piše “Avaz.ba“.
