Nakon teškoća sa Aluminijem i rudnicima, Vlada Federacije BiH zatražila je tehničku pomoć MMF-a za reforme u državnim preduzećima, a prema prvim informacijama bit će analizirano 48 preduzeća u FBiH. Očekuje se da će na sličan aranžman sa MMF-om pristati i Vlada Republike Srpske, prenosi indikator.
U radnom papiru koji su sačinili Francisko J. Parodi, bivši rezidentni predstavnik MMF-a u BiH i Bobana Čegar, analizira se stanje sektora državnih preduzeća i definišu mjere za reforme.
Konstatuje se da državna preduzeća negativno utiču na makroekonomske rezultate i ne doprinose dovoljno ekonomiji zbog niske profitabilnosti, visokg duga i niske likvidnosti. Ukupni dugovi državnih preduzeća iznose 4 milijarde eura (26 posto BDP-a), a kroz značajne porezne obaveze utiču na penzije i
sistem zdravstvene sigurnosti.
-Gotovo polovina je nelikvidna i oslanjaju se na državnu potporu, kako implicitnu, tako i direktnu kako bi ostala na površini. Bilansi stanja sektora ukazuju na značajne strukturne slabosti koje u kratkom roku zahtijevaju mjere politike, konstatuje MMF.
Analiza je pokazala da je više od 78 posto društvenih preduzeća u kategorijama visokog ili vrlo visokog rizika, a više od 50 posto njih vjerovatno će se suočiti s izazovima u podmirenju tekućih obaveza. Postoji 228 državnih preduzeća koja su izložena visokom ili vrlo visokom finansijskom riziku, a između ostalog, vioskorizične su i dvije entitetske kompanije za autoceste (Autoceste FBiH i Autoputevi RS).
MMF predlaže niz mjera koje su potrebne za poboljšanje stanja u sektoru državnih preduzeća.
Reforme u okviru vladinih okvira upravljanja potrebne su za poticanje transparentnosti i poboljšanje odgovornosti. Vlasti bi, smatra MMF, trebale uspostaviti centralizirane mrežne registre ovih preduzeća, a entiteti, kantoni i
općinske vlasti izraditi dokumente o politici vlasništva za svoja preduzeća.
-Politike depolitiziranja imenovanja odbora i uprava državnih preduzeća mogle bi pomoći poboljšanju njihovih performansi, navodi MMF.
Finansijski nadzor mogao bi se poboljšati osnivanjem centraliziranih nadzornih jedinica u ministarstvima finansija. Treba objaviti fiskalne rizike koji proizlaze iz DP-a. I na kraju, budžetska podrška treba se dodijeliti samo uz izričite uvjete u zamjenu za ex-ante obaveze javnog sektora.
Takođe, treba razmotiri i budućnost državnih preduzeća, pri čemu ona koja nisu bitna za politiku i finansijski slabo stoje treba zatvoriti, restrukturirati ili privatizirati.
Državna preduzeća koja nisu relevantna za politiku, ali su finansijski solidna, po mišljenju MMF-a, trebalo bi privatizirati. Opcije za privatizaciju uključuju koncesije, javno-privatna partnerstva (JPP) ili potpunu privatizaciju.
Kako je najavljeno, misija jMMF-a je planirana za decembar ove godine.