Milijarder i menadžer u hedge fondovima Leon Cooperman briznuo je u plač za vrijeme intervjua televizijskoj postaji CNBC. „Zabrinut sam”, rekao je jecajući ovaj 76-godišnjak. On je prvenstveno zabrinut za svoj bankovni račun i već tjednima vodi javnu bitku sa senatoricom Elizabeth Warren koja želi postati predsjednička kandidatkinja Demokratske stranke na izborima u studenome ove godine. Cooperman se ubraja u 0,1 posto najbogatijih Amerikanaca koje Warren želi oporezovati: dva posto poreza na imovinu za sve koji imaju više od 50 milijuna dolara. Milijarderi poput Coopermana morali bi platiti čak šest posto, piše “DW“.
Elizabeth Warren na taj način planira prikupiti oko četiri bilijuna dolara do 2030. „Tko je uspio doći skroz na vrh, može mirno platiti dva centa više kako bi svi drugi imali šanse”, izjavila je na jednom predizbornom skupu početkom prosinca.
Jadni milijarderi
Njezine metode imale bi drastične posljedice za bogataše u SAD-u. Primjerice, da je takav porez uveden već 1982. godine, imovina osnivača Microsofta Billa Gatesa krajem 2018. ne bi bila vrijedna 97 milijardi dolara, nego samo 13,9 milijardi, izračunao je Gabriel Zucman, ekonomski stručnjak sa Sveučilišta Berkeley.
No stručnjaci upozoravaju da se ne bi smanjivala samo privatna imovina bogataša, nego bi bila pogođena i financijska tržišta. Financijski savjetnik Barreet Tabeek je početkom listopada naveo deset mjera, koje smatra problematičnima. Na primjer, ako nova predsjednica zabrani primjenu frackinga u eksploataciji plina to će znatno otežati poslovanje energetskim tvrtkama. A navodi i planirano povećanje poreza poduzetnicima, razbijanje velikih tehnoloških firmi te strožu regulaciju banaka.
Koliko bi milijuna izgubio Bill Gates ako se uvedu novi porezi?
Robert Wolf, bivši šef banke UBS Americas i osnivač konzultantske tvrtke 32 Advisors, smatra trenutačni strah Wall Streeta – neopravdanim. „Warren želi poticati kapitalizam, ali na pošten, uravnotežen i regulirani način. Mi još uvijek ne znamo što to stvarno znači, ali zato nemam besane noći”, kaže Wolf.
On ovako objašnjava preferencije Wall Streeta: 40 posto investitora su odlučni pristaše Demokratske stranke, koji će, unatoč mogućim rizicima, glasovati za Elizabeth Warren. 40 posto su pak uvjereni republikanci, koji će ostati vjerni Donaldu Trumpu. Preostaje 20 posto ulagača koji su 2008. birali Baracka Obamu, 2012. Mitta Romneya, a 2016. Hillary Clinton. Zato on smatra da je rezultate predstojećih predsjedničkih izbora nemoguće predvidjeti. Jedino vjeruje da su demokrati u blagoj prednosti: „Trumpov kaos je izmorio nevjerojatno veliki broj ljudi iz financijskog sektora.”
Strah od Sandersa
U saveznoj državi Iowi u noći između ponedjeljka i utorka (po srednjoeuropskom vremenu) počinju prvi predizbori za predsjedničkog kandidata Demokratske stranke. Natječe se njih 12, od kojih prednost u Iowi nema Elizabeth Warren nego Bernie Sanders. I on se zalaže za povećanje poreza za poduzetnike, zabranu frackinga i reguliranje financijskog sektora – ali tu je još žešći nego njegova konkurentica. Zato investitor Jeffrey Gundlach, koji je 2016. predvidio pobjedu Donalda Trumpa, upozorava: „Bernie Sanders je najveći rizik za financijska tržišta ove godine.”
No Sam Stovall, ekonomski analitičar iz instituta CFRA Research, smatra da je bojazan pretjerana. On je proučio kretanja na burzi u izbornim godinama i zaključio da su tečajevi porasli neovisno o tome je li pobijedio demokrat ili republikanac. On i ove godine očekuje rast na burzi, od čega će, kako kaže, profitirati Trump. „Gospodarstvo i profit poduzeća su jako porasli. Mislim da bi Wall Street ponovno izabrao sadašnju vladu”, kaže Stovall.
Bloombergove šanse
Dobre šanse mogao bi imati i Michael Bloomberg. „On je razuman poslovni čovjek koji se dokazao kao gradonačelnik New Yorka u tri mandata”, kaže Stovall. I mnogi drugi dijele njegovo mišljenje, a među njima je i šef Amazona Jeff Bezos. Nakon što je Bloomberg prije nekih godinu dana rekao da odustaje od kandidature, navodno ga je upravo Bezos uvjerio da promijeni mišljenje.
Bloomberg obećava otvaranje radnih mjesta i suzbijanje oružanog nasilja u zemlji. Također se zalaže i za zaštitu klime, za što je već donirao milijune dolara, pa zato baš nije omiljen kod energetskih firmi. On je i protivnik duhanske industrije – od 2007. do danas darovao je milijardu dolara za kampanju protiv pušenja.
Leon Cooperman na sve to odgovara citiranjem Winstona Churchilla: „Siromašne ljude se ne čini bogatima time što se bogate ljude čini siromašnima.” On kaže da je nedostatak kapitalizma neravnomjerna raspodjela blagostanja, ali upozorava: „Nedostatak socijalizma je ravnomjerna raspodjela bijede.”
