Prema analizama izvzo je bio za 17,9 miliona KM ili 20 odsto veći nego prethodne godine.
Količinski ostvarili smo suficit u razmjeni od gotovo 6.855 tona, ali smo vrijednosno ipak u značajnom deficitu od 73 miliona KM.
– Razlog tome je u nepovoljnoj strukturi razmjene, jer najviše izvozimo mlijeko i pavlaku (59 posto izvoza, odnosno 63 miliona KM), dok uvozimo prvenstveno sir (45 posto uvoza tj. 82 miliona KM). Zabilježen je pozitivan trend u strukturi izvoza, gdje je poraslo učešće jogurta, a smanjilo se učešće dugotrajnog (UHT) mlijeka, obrazložio je zamjenik šefa projekta Sweden/USAID FARMA II Feđa Begović.
Kada je riječ o maslacu i namazu, on je naveo da izvoz u ovoj kategoriji bilježi rast (prošle godine je iznosio dva miliona KM, a prethodne milion KM), dok se uvoz nije bitnije promijenio (15 miliona KM).
– Zabrinjavajuće je što smo prošle godine uvezli 12.379 tona sira u vrijednosti od 82 miliona KM (prethodne godine 76 miliona KM), dok smo izvezli u vrijednosti od sedam miliona KM rekao je Begović.
Sekretar Asocijacije za prehrambenu industriju pri Spoljnotrgovinskoj komori BiH Tijana Muhamedagić rekla je da je zahvaljujući rastu izvoza od 118 odsto tržište Srbije sada prvo po vrijednosti ostvarenog izvoza, sa 38 miliona KM prošle godine, prenosi indikator.
Zanačajna su i tržišta Crne Gore sa 35 miliona KM, te Sjeverne Makedonije sa 17 i Hrvatske sa 13 miliona KM.
