Cijena nafte, jednog od najvažnijih izvoznih proizvoda Rusije, potonula je u martu približno za trećinu uslijed smanjene globalne potražnje u kontekstu generalnog naglog pada trgovine povezanog s epidemijom koronavirusa.
Dodatni udarac bili su neuspjeli pregovori vodećih proizvođača nafte o dodatnom ograničenju proizvdnje na šta upravo Rusija nije pristala, prenosi “Hina”.
“Prema sadašnjim cijenama, prihodi od nafte i plina manji su od planiranih za gotovo 3.000 milijardi rubalja ( oko 38 milijardi dolara, op.aut), upozorio je Siluanov na sastanku u ministarstvu finansija, prema izjavama koje su prenijeli državni mediji.
To je rusku Centralnu banku primoralo na prodaju deviznih rezervi kako bi poduprla kurs rublje, koji je u jednom trenutku skliznuo na 79 rubalja za američki dolar, najniži nivo u više od četiri godine.
Trenutno je rublja valuta sa najgorim rezultatima u svijetu u 2020. godini u odnosu na referentni američki dolar. To je zabilježeno na Forex tržištu, gdje je od srijede uveče rublja opala za 28,59 posto od početka godine.
Pošto je euro dostigao vrijednost od 88 rubalja, američki dolar je postigao novi maksimum poslije februara 2016., uzdižući se sa vrijednosti od 80 dolara na 81. Brojevi kasno u srijedu pokazuju brazilski real, kao sljedeću valutu sa najgorim rezultatima iza rublje, koji je izgubio 28,21 odsto, a slijedi meksički pezo sa 26,91 odsto.
Ruska valuta je pretrpjela pad uslijed dva glavna događaja – izbijanja koronavirusa i oštrog pada cijena nafte, prouzrokovanog raspadom sporazuma OPEC+ između Moskve i bloka koji predvodi Saudijska Arabija. Ekonomista Eugene Gontmacher naglasio je da je rublja krajem 2019. godine zapravo ojačala prema dolaru, a nakon toga je „ruskim vlastima izgledalo da ekonomija više nije toliko zavisna od izvoza energije“.
Gontmacher tvrdi da su nedavna kretanja rublje dokazala da je to daleko od stvarnosti i da ruska ekonomija očigledno „nije prevazišla ovisnost“ od nafte. Sirova nafta, koja je započela godinu sa 66 dolara po barelu, sada iznosi ispod 30 dolara, a to je cijena pri kojoj Rusija trpi gubitke.
Cijene nafte mogu dodatno pasti i naftna industrija se suočava s teškom godinom, prognozirao je norveški Jarand Rystad, koji se smatra jednim od vodećih svjetskih analitičara nafte.
“Ovo je najdramatičniji događaj koji sam doživio. Sada možemo razmišljati o događajima poput finansijske krize, Černobila i naftne krize iz 1986. godine”, rekao je generalni direktor i osnivač kompanije Rystad Energy, Rystad.
U srijedu je cijena nafte u Sjevernom moru pala za 14 posto, na 24,67 dolara po barelu, dostigavši vrhunac od 2003. godine.
Rystad očekuje da će pandemija koronavirusa i „rat cijena“ između Saudijske Arabije i Rusije u popunjavanju zaliha, forsirajući cijene na nivo između 15 i 10 dolara po barelu.
“Tada moramo isključiti ventil. Možda ćemo morati da platimo da bismo se riješili nafte”, odvažio se Rystad.
