Ta prva studija o ovoj temi realizirana je na bazi javno dostupnih demografskih statistika, statistika obrazovanja i makroekonomskih podataka.
Studija je pezentirana danas online putem u organizaciji Westminster fondacije za demokratiju u BiH.
Na bazi navedenih parametara, studija daje odgovore na tri pitanja: koliki je iznos prosječnog troška školovanja visokoobrazovane osobe, koliki je oportunitetni trošak u pogledu gubitka potencijalnog BDP-a generiran godišnjom emigracijom stanovništva te koji su i koliki pozitivni efekti migracionog toka na privredu.
Prema podacima koje je tokom današnje online prezentacije naveo vođa tima u izradi studije Nenad Jevtović iz Instituta za razvoj i inovacije, iz Bosne i Hercegovine najviše ljudi odlazi u Njemačku, potom u Sloveniju pa Austriju, dok su odlasci bh. građana u druge zemlje znatno manji, piše “Akta“.
U rezimeu studije je navedeno da ukupni troškovi obrazovanja osoba koje napuštaju Bosnu i Hercegovinu u jednoj godini, u zavisnosti od obrazovne strukture, variraju od 650 miliona do nešto više od 800 miliona eura.
“Dobijeni rezultati pokazuju da je direktno i indirektno, usljed nemogućnosti da godišnji odliv stanovništva bude spriječen njihovim zapošljavanjem, generiran godišnji gubitak potencijalnog BDP-a od oko 710 miliona eura”, navedeno je.
Odlaskom ‘gotovih’ stručnjaka iz matične zemlje, troškovi njihovog obrazovanja su „poklonjeni“ drugim zemljama.
Prezentirana studija se bavi i benefitima Bosne i Hercegovine po osnovu odlaska njenih ljudi, odnosno novčanim doznakama u matičnu zemlju, inače veoma značajnim. Ipak je pokazala da postoje i pozitivni efekti na nacionalnu ekonomiju usljed emigracije. Najvažnija direktna korist migracionih tokova su doznake, a doprinos doznaka i ostalih ličnih transfera BDP-u iznosi 8 posto, čime je Bosna i Hercegovina u samom evropskom vrhu kad se posmatra stopa doprinosa ovih transfera BDP-u.
Ako se posmatraju i drugi izvori koji dolaze iz inozemstva (socijalni prihodi i prihodi privremenog radnika), doprinos BDP-u prelazi 14 posto i dostiže skoro 2,5 milijardi eura godišnje. Ovakva veličina doznaka u BDP-u istovremeno ukazuje i na njihovu visoku vrijednost i na nizak BDP, odnosno na nerazvijenu ekonomiju i nedovoljnu ekonomsku aktivnost u Bosni i Hercegovini.
Prema Jevtovićevim riječima, nedovoljno novca od doznaka završi u investicijama u zemlji, dok se veliki dio ulaže u potrošnju i nekretnine, odnosno za životne troškove i nekretnine najbližih.
“Alokacija transferiranih sredstava (oko 2,5 milijarde godišnje) nameće zaključak da ona imaju važnu ulogu u nacionalnoj ekonomiji, ali se ne mogu posmatrati kao generator budućeg razvoja ili dodatnog rasta sve dok investiciona komponenta ne bude znatno jača”, navedeno je također, uz mnoštvo drugih pokazatelja, u ovoj studiji.
Jedan od navedenih zaključaka je da će nastavak trenda iseljavanja donijeti u budućnosti niz socio-ekonomskih problema, od kojih su neki primjetni već sad – pritisci na penzione fondove i zdravstvene službe i službe socijalne zaštite, smanjenje potencijalnog rasta BDP-a usljed više faktora.
“Nedostatak ljudskog kapitala, u ne tako dalekoj budućnosti, umnogome može opredijeliti ekonomsku sudbinu zemlje, životni standard stanovništva”, navedeno je također uz napomenu da osobe koje odlaze, odnose sa sobom, osim znanja i stečenog iskustva, ne tako malu vrijednost uloženih sredstava u njihovo obrazovanje.
Tokom današnje prezentacije, jedan od učesnika online skupa, britanski ambasador BiH u BiH Matt Field, u uvodnom obraćanju je zaključio da egzodus mladih talenata iz BiH ima direktnu ekonomsku cijenu.
