Ovim prijedlozima mijenjaju se bilateralni sporazumi EU sa sljedećim državama: Islandom, Lihtenštajnom, Norveškom, Švicarskom, Farskim ostrvima, Turskom, Egiptom, Izraelom, Jordanom, Libanonom, Palestinom, Gruzijom, Republikom Moldavijom, Ukrajinom, Albanijom, Bosnom i Hercegovinom, Sjevernom Makedonijom, Crnom Gorom, Srbom i Kosovom.
Kako je saopćeno iz Evropske komisije ovo će pridonijeti ekonomskom oporavku nakon izbijanja koronavirusa.
Dalje se navodi da će današnji prijedlozi modernizirati preferencijalne trgovinske sporazume EU s 20 trgovinskih partnera PEM-a čineći “pravila o porijeklu” u tim sporazumima fleksibilnijim i povoljnijim za poslovanje.
Paolo Gentiloni, evropski komesar za ekonomiju, rekao je kako EU mora učiniti sve što može kako bi olakšali trgovinsku i ekonomsku aktivnost između EU i njenih susjeda na euro-mediteranskom području.
“Pravila o porijeklu“ potrebna su po bilo kojem trgovinskom sporazumu, jer ona određuju koja roba može imati prednost od povlaštenog tretmana.
Ovi postupci osiguravaju da carinske vlasti omogućit će kompanijama da dokažu porijeklo svoje robe. Kad se ispune svi potrebni zahtjevi, roba s preferencijalnim porijeklom ispunjava uvjete za uvoz s nižim stopama carine ili čak nultom stopom, ovisno o povlaštenom tarifnom tretmanu.
Ovaj paket, koji predstavlja korak ka modernizaciji Konvencije PEM, sadrži 21 prijedlog odluka Vijeća kojim će se u trgovinskim sporazumima EU-a s većinom susjednih zemalja osigurati prilagođena pravila o porijeklu. Trgovina s tim zemljama činila je 677 milijardi eura u 2019. godini, što je gotovo polovica preferencijalne trgovine EU-a.
Te odredbe će olakšati proizvodima prednost trgovačkih preferencija, poput:
– Jednostavnija pravila specifična za proizvode, poput uklanjanja kumulativnih zahtjeva, pragova za lokalnu dodanu vrijednost, prilagođenih potrebama proizvodnje u EU i nove dvostruke transformacije za tekstil;
– Povećani pragovi tolerancije na materijale bez porijekla, sa 10% na 15%;
– Uvođenje “pune” kumulacije, pod kojom se proizvodni postupci potrebni za dobivanje porijekla za većinu proizvoda mogu podijeliti na nekoliko zemalja;
– Mogućnost povrata poreza (otplata carina na uvezene komponente) za većinu proizvoda kako bi se pomoglo izvoznicima iz EU da se natječu.
Pravila o porijeklu koja se primjenjuju samostalno, kao i provedbene odredbe o podrijetlu dio su carinskog zakonodavstva EU-a, prenosi indikator.
