Iako su takva očekivanja opetovano ponavljana, posebno iz Agencije za promociju stranih investicija BiH, i iako je tokom godine razvoj upućivao da će magična brojka možda biti dostignuta, prošlogodišnji saldo stranih ulaganja zaustavio se tek na 699 miliona KM.
Za one koji prate ekonomske tokove u zemlji ovo je bilo iznenađenje.
Tim prije jer su kvartalna kretanja stranih ulaganja obećavala dobru investicijsku godinu.
Primjerice, nakon šest mjeseci direktna strana ulaganja su, prema zvanično objavljivanim podacima, iznosila 650 miliona KM, a nakon devet mjeseci čak 861 miliona KM.
Šta se dogodilo pa su se direktne investicije naglo “istopile” samo za jedan kvartal?
Objašnjenje su ponudili iz Centralne banke BiH u svojoj informaciji o stranim direktnim investicijama u 2019. godini kazavši kako su manji priljevi ulaganja u odnosu na 2018. godinu koji su, prema revidiranim podacima iznosili 952 miliona KM, uzrokovani, između ostalog, povećanom isplatom dividendi u posljednjem tromjesečju 2019. godine, kao i preuzimanjem preduzeća u stranom vlasništvu od preduzeća u domaćem vlasništvu.
U skladu sa politikom revizije i na temelju dodatnih podataka, s objavljivanjem podataka za 2019. godinu izvršene su i revizije o stranim investicijama i za prethodne dvije godine.
Tako se pokazalo da je 2018. godina sa 952 miliona KM (prvobitni podaci govorili su o 783 miliona KM investicija) zapravo bila “berićetnija” i ne tako daleko od magične milijarde KM, a da je prošla godina bila ipak samo solidna, prenosi indikator.
Najveći godišnji priliv stranih direktnih investicija naša zemlja imala je 2007. godine od 2,6 milijardi KM, zahvaljujući privatizaciji velikih državnih preduzeća, uključujući i najveći posao prodaje većinskog kapitala Telekoma Srpske.
Sljedeće, 2008. godine, priliv je bio 1,3 milijarde KM, ali u godinama koje su slijedile poslije toga milijarda KM stranih investicija i više postalo je nedosanjani san.
B. SIMIĆ
