– Kada su narudžbe u pitanju, statistički gledano situacija je dosta bolja u odnosu na 2020. ali je još aktuelan problem pada zaposlenosti u tom sektoru. Prema procjenama, naredni period će biti dosta težak za kompanije iz tog sektora, te će trebati nekoliko godina da se stanje u kompanijama vrati na nivo prije pandemije – izjavila je Zejnilagić “Feni”.
Podsjetila je da je pandemija izazvana virusom korona obilježila 2020. godinu i da su se sve industrije u svijetu suočile se sa velikim izazovom i kompanije sa teškoćama u poslovanju. Takav scenarij desio se i industriji tekstila, odjeće, kože i obuće. Poznato je da je oko 90 posto proizvodnje zasnovano na lohn poslovima i u uslovima pandemije određeni ugovori nisu mogli biti realizovani.
– Možemo reći da su najmanje gubitke imale kompanije koje izrađuju radna i zaštitna odijela, dok je modna industrija imala velike gubitke. U pandemiji je uznapredovao novi način prodaje jer su se određene kompanije i trgovine bazirale na online prodaju, pri čemu je prema istraživanjima najveću potražnju imalo spavaći program ( pidžame, kućna odjeća i rublje ). Prema podacima UIO, u osam mjeseci ove godine od ukupnog broja tekstila i proizvoda od tekstila najviše je uvezeno odjeće i pribora za odjeću, pletenog ili heklanog i to iz Turske, Kine, potom Italije – dodala je Zejnilagić.
Svaka kriza, prema njenim riječima, za neke je i šansa, pa su određene kompanije iz tog sektora pronašle kanale za prodaju radeći nove asortimane kao što su zaštitne maske ili odijela koja se koriste u medicinskom programu.
Određen broj kompanija se preorijentisao i iskoristio ovu priliku kako ne bi imali velike gubitke i kako bi opstali na tržištu, te su svoje pogone stavili na raspolaganje za proizvodnju medicinske opreme, koja je jednim dijelom rađena i za inostrana tržišta.
Zejnilagić je dodala da je Vlada FBiH u 2020. godini realizirala nekoliko značajnih mjera na ublažavanju negativnih posljedica na kompanije u Federaciji BiH kao što su Zakon o ublažavanju negativnih ekonomskih posljedica, stavljanje u funkciju Garancijskog fonda za kreditiranje kompanija preko komercijalnih banaka i subvencioniranja određenog nivoa kamatne stope na te kredite, te raspodjela 90 miliona KM grant sredstava privrednim subjektima u FBiH. Jedan od osnovnih ciljeva Programa dodjele finansijske pomoći ugroženim sektorima privrede Federacije BiH u okolnostima pandemije koronavirusa COVID-19 bio je očuvanje radnih mjesta i likvidnosti privrednih društava.
– Putem javnog poziva resornog ministarstva, odnosno Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije 388 izvozno orjentiranih kompanija primilo je finansijsku pomoć u vidu grant sredstava od toga 69 kompanija bilo je iz tog sektora. Upravo je u toku i novi javni poziv za kompanije koje nisu dosad bile korisnice takvog vida pomoći, te se nadamo da će što veći broj kompanija biti u mogućnosti da tu priliku iskoristi. Poziv je otvoren do polovine oktobra i sve informacije su dostupne na web stranici FMERI i Privredne komore Federacije BiH – istakla je Zejnilagić.
Dodala je da je Vlada Federacije BiH poduzela dobre mjere, ali da se nadaju se da će novi programi podrške biti usmjereni na održivost budućih investicija u vidu povoljnih kreditnih linija sa dužim grace periodom i dužim rokom otplate što je i bila jedna od inicijativa Komore kroz udruženja prerađivačkog sektora.
Također poticaji i subvencije za nova zapošljavanja, opremu, modernizaciju pogona, certificiranje… Takav vid podrške, istakla je Zejnilagić, bio bi od velikog značaja za sve kompanije.
Najveći gubitak radnih mjesta tokom pandemije evidentiran je u prerađivačkoj industriji, trgovini na veliko i malo, ugostiteljstvu i hotelijerstvu. Zejnilagić je kazala da je u proizvodnji tekstila, odjeće, te kože i proizvoda od kože u 2019. godine bilo je 23.759 zaposlenih osoba, da bi taj broj sredinom 2020. bio smanjen na 21.626, a sredinom ove godine iznosi 20.463.
– Ukupna razlika je nešto viša od tri hiljade radnika što je rezultat zatvaranja određenih kompanija i manjeg obima poslovanja. Možemo reći da težak period očekuje sve kompanije iz prerađivačkog sektora što je uzrokovano povećanjem cijena sirovina, željeza, čelika, nafte, i raznih taksi na svjetskom tržištu, te su iz tih razloga neophodni kvalitetni strateški programi i mjere za podršku kompanijama koji su nosioci ekonomskog razvoja zemlje – zaključila je Zejnilagić.
