Skok godišnje stope inflacije u oktobru na 4.5 posto, najviši nivo od 1993. godine, dijelom odražava nisku poredbenu osnovicu u 2020. godini, kada je vlada privremeno snizila stopu poreza na dodanu vrijednost (PDV) kako bi ublažila posljedice pandemijske krize.
Niža stopa PDV-a bila je na snazi do kraja prošle godine.
Dodatnu podršku jačanju inflacije u najvećoj evropskoj ekonomiji pružio je nagli rast cijena sirovina i energije.
Industrijska aktivnost vjerovatno će ostati prigušena
Problemi u opskrbi postali su u međuvremenu raširena pojava, navodi se dalje u saopćenju ministarstva, što znači da će industrijska aktivnost vjerovatno ostati prigušena u idućoj godini, unatoč punim knjigama narudžbi.
“To se posebno odnosi na ključnu, automobilsku industriju, koja je pogođena nestašicom poluvodiča”, saopćilo je ministarstvo.
Ublažavanje korona-ograničenja donijelo je, pak, poboljšanje u sektoru usluga, koji bi trebao nadoknaditi slabiju izvedbu industrijskog sektora, procjenjuju.
“Rizici su ipak ponovo ojačali zbog aktualnih pandemijskih zbivanja i ekonomija će vjerovatno u cjelini tek skromno porasti u zadnjem ovogodišnjem tromjesečju”, dodaje se u izvještaju.
Njemačka vlada nedavno je smanjila prognozu ekonomskog rasta za ovu godinu na 2.6 posto, s u aprilu projiciranih 3.5 posto. Za 2022., kada bi rast trebao ubrzati na 4.1 posto, poboljšali su, pak, aprilsku procjenu za pola postotnog boda, podsjeća Reuters, prenosi agencija Hina.
