Slovenija će dodatni namet uvesti samo energetskim tvrtkama, dok Hrvatska namjerava oporezovati sve tvrtke.
Porez na dobit već su uvele brojne zemlje diljem Europe kako bi se, prije svega, financirale izdašne subvencije koje se plaćaju građanima i tvrtkama zbog visokih cijena energije, piše Indikator.
Po uzoru na ostale europske zemlje, slovenska vlada predstavila je nacrt zakona koji predviđa porez na dobit energetskih tvrtki 2022. i 2023., dok je Hrvatska pokrenula javnu raspravu o dodatnom poreznom zakonu koji će se primjenjivati samo do 2022.
Slovenija je, kako prenosi Euractiv, odlučila da se svaki prihod veći od 180 eura po megavatsatu (MWh) električne energije, proizvedene u Sloveniji i prodane na veleprodajnom tržištu, mora uplaćivati u državni proračun.
Izuzeća su predviđena za proizvođače energije čiji su troškovi proizvodnje veći od 180 eura po MWh, kao i za proizvodnju energije iz prirodnog plina te u malim objektima vršne snage ispod 500 kW.
Porez će plaćati i naftne i plinske tvrtke. Izračunat će se množenjem razlike između dobiti u 2022. ili 2023. i prosječne dobiti u razdoblju 2018. – 2021. s faktorom 1,2.
Vlada planira iskoristiti neočekivane porezne prihode za subvencioniranje obnovljivih izvora energije i financiranje mjera za smanjenje potražnje za električnom energijom tijekom vršnih sati.
Treba napomenuti da je većina energetskih tvrtki u Sloveniji u potpunom ili djelomičnom vlasništvu države, tako da će vlada zapravo sama sebe oporezivati. Krajem rujna slovenski premijer Robert Golob izjavio je da će borba s energetskom krizom iduće godine državu koštati 5 milijardi eura.
Hrvatska vlada nastavila je s planom najavljenim početkom septembra, predlažući prijedlog zakona kojim bi se uveo porez na iznenadnu dobit.
Premijer Andrej Plenković rekao je da je novi porez u biti “doprinos solidarnosti”. Ovo je kriza koja zahtijeva da oni koji imaju više pomognu onima koji imaju manje, rekao je.
Ministar financija Marko Primorac rekao je da će novi porez plaćati tvrtke čiji prihodi u 2022. budu veći od 300 miliona kuna (40 miliona eura) po stopi od 33 posto, ali samo na povećanje dobiti veće od 20 posto u odnosu na četverogodišnji prosjek u razdoblje 2018.-2021.
Porezni prihodi će se koristiti za pomoć građanima, rekao je Primoras, dodavši da bi se na taj način moglo prikupiti oko dvije milijarde kuna (265 miliona eura).
Prema prvim analizama, porez bi trebao pogoditi prerađivačku industriju, industriju nafte i plina, trgovinu i građevinarstvo te financijski sektor.
Ako se nečija dobit u 2022. poveća za 50 posto u odnosu na četverogodišnji prosjek, efektivna stopa poreza na dobit bit će mu 24 posto, istaknuo je Primorac. Ako nekome skoči profit za 100 posto, stopa će biti oko 30 posto, dodao je.
