Zbog osjetljive ekonomske situacije, bilo koje novo negativno kretanje – kao što su inflacija veća od očekivane, naglo povećanje kamatnih stopa da bi se obuzdala inflacija, obnavljanje pandemije COVID-19 ili eskalacija geopolitičkih tenzija – bi moglo globalnu ekonomiju gurnuti u recesiju. To bi bio prvi put da se u razdoblju od preko 80 godina u istoj deceniji javljaju dvije globalne recesije, piše BHRT.
Projekcije ukazuju na rast globalne ekonomije od 1,7% u 2023. i 2,7% u 2024. Očekuje se da će naglo usporavanje rasta biti široko rasprostranjeno, pri čemu su prognoze za 2023. revidirane naniže za 95% naprednih ekonomija i skoro 70% tržišta u nastanku i ekonomija u razvoju, prenosi BHRT.
BALKAN
Na zapadnom Balkanu se predviđa spori rast, na skromnih 2,5 posto u 2023. dok pristupne reforme prema EU i ulaganja ublažavaju negativni efekti visokih cijena energije i hrane, poremećaji u trgovinskim i investicionim tokovima, i prelivanja uslijed usporavanja u eurozoni. Međutim, postoji značajna politička neizvjesnost, uz rizik koji stvaraju parlamentarni ćorsokaci i kašnjenja u sprovođenju reformi. (Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Sjeverna Makedonija).
Naredne dvije godine
Tokom naredne dvije godine se za tržišta u nastanku i ekonomije u razvoju projektovan je prosječan rast dohotka po stanovniku od 2,8% – jedan cijeli procentni poen manje od prosjeka za period 2010-2019. Očekuje se da će tokom 2023-2024. rast dohotka po stanovniku u subsaharskoj Africi – u kojoj se nalazi oko 60% najsiromašnijih u svijetu – iznositi u prosjeku tek 1,2%, što predstavlja stopu koja bi mogla dovesti do povećanja, a ne smanjenja stope siromaštva.
“Kriza sa kojom se suočava razvoj se intenzivira, kako se globalni izgledi za rast pogoršavaju“, rekao je predsjednik Grupacije Svjetske banke, David Malpas.
“Tržišta u nastanku i zemlje u razvoju se suočavaju s višegodišnjim periodom sporog rasta uzrokovanog velikim opterećenjem dugom i slabim investicijama, obzirom da globalni kapital odvlače napredne ekonomije, koje se suočavaju s ekstremno visokom nivoima vladinog duga i rastućim kamatnim stopama. Slab rast i poslovne investicije će se nadovezati na već postojeća razorna pogoršanja na planu obrazovanja, zdravstva, siromaštva i infrastrukture, te sve veće potrebe uzrokovane klimatskim promjenama.”
U naprednim ekonomijama se projicira usporavanje rasta s 2,5% u 2022. na 0,5% u 2023. Usporavanja ovih razmjera su tokom prethodne dvije decenije nagovještavala globalnu recesiju. Za Sjedinjene Države se prognozira smanjenje rasta u 2023. na 0,5% – što je 1,9 procentnih poena manje od prethodnih prognoza i najslabiji rast izvan perioda službene recesije nakon 1970. U 2023. se u euro zoni očekuje rast od nula procenata – što predstavlja reviziju naniže od 1,9 procentnih poena. Rast u Kini u 2023. se projicira na 4,3% – što je 0,9 procentnih poena manje od prethodnih prognoza.
Isključujući Kinu, na tržištima u nastanku i ekonomijama u razvoju se očekuje usporavanje rasta s 3,8% u 2022. na 2,7% u 2023., što odražava značajno slabiju vanjsku potražnju, na koju se nadovezuju visoka inflacija, devalvacija valuta, strožiji uslovi finansiranja i druge domaće otežavajuće okolnosti.
Do kraja 2024., nivoi BDP-a će na tržištima u nastanku i zemljama u razvoju biti približno 6% niži od nivoa očekivanih prije pandemije. Iako se očekuje ublažavanje globalne inflacije, ona će ostati iznad pred-pandemijskih nivoa.
Ovaj izvještaj daje prvu sveobuhvatnu procjenu srednjoročnog izgleda za rast investicija na tržištima u nastanku i ekonomijama u razvoju. U periodu 2022-2024., bruto investicije u tim ekonomijama će najvjerovatnije rasti oko 3,5% u prosjeku – što je manje od polovine stope koja je preovladavala u prethodne dvije decenije. Izvještaj navodi niz opcija za kreatore politike, kojima bi se mogao ubrzati rast investicija.
“Manji obim investicija uzrokuje ozbiljnu zabrinutost, obzirom da je u vezi sa slabom produktivnošću i trgovinom i smanjenjem sveukupnih ekonomskih izgleda. Bez snažnog i istrajnog rasta investicija, prosto je nemoguće ostvariti svrsishodan napredak na ostvarivanju širih razvojnih i klimatskih ciljeva,” rekao je Ayhan Kose, direktor Grupe za izglede u Svjetskoj banci. “Nacionalne politike za povećanje rasta investicija trebaju biti prilagođene prilikama u zemlji, ali uvijek trebaju počinjati s donošenjem okvira zdrave fiskalne i monetarne politike i provođenjem sveobuhvatnih reformi investicione klime.”
Izvještaj razmatra i dilemu 37 malih država – zemlje čiji je broj stanovnika 1,5 miliona ili manje. Te su države bile snažnije pogođene recesijom uzrokovanom COVID-19 i mnogo su se slabije oporavile od ostalih ekonomija, dijelom zbog produženog poremećaja u turizmu. U 2020. je ekonomska aktivnost malih zemalja opala za preko 11% – što je sedam puta veći pad nego na tržištima u nastanku i zemljama u razvoju. Izvještaj pokazuje da male zemlje često pogađaju gubici uzrokovani katastrofama u iznosu od približno 5% BDP-a godišnje. To predstavlja značajnu prepreku za ekonomski razvoj.
Kreatori politika u malim državama mogu poboljšati dugoročne izglede rasta jačanjem otpornosti na klimatske promjene, povećanjem efektivne ekonomske diversifikacije i unaprjeđenjem efikasnosti vlada. Izvještaj poziva globalnu zajednicu da pomogne malim državama održavanjem priliva službene pomoći za podršku prilagođavanju na klimatske promjene i za pomoć na obnavljanju održivosti duga.
Regionalni izgledi:
Istočna Azija i Pacifik: Projicira se smanjenje rasta na 4,3% u 2023., prije nego što dođe do rasta na 4,9% u 2024.
Evropa i centralna Azija: Očekuje se smanjenje regionalne ekonomije na 0,1% u 2023., prije nego što dođe do rasta od 2,8% u 2024.
Latinska Amerika i Karibi: Projicira se usporavanje rasta na 1,3% u 2023., prije oporavka na 2,4% u 2024. Za više informacija
Bliski istok i sjeverna Afrika: Očekuje se usporavanje rasta na 3,5% u 2023. i 2,7% u 2024.
Južna Azija: Projicira se usporavanje rasta na 5,5% u 2023. prije povećanja na 5,8% u 2024.
Subsaharska Afrika: Očekuje se usporavanje rasta na 3,6% 2023. i povećanje na 3,9% u 2024.
