Brisel je spreman da predloži rekonstrukciju tržišta sljedećeg mjeseca, ali zemlje evropskog bloka već su podijeljene oko toga kako “popraviti” energetski sistem – ili da li je uopšte potrebno popraviti ga.
Evropska komisija je prošle godine obećala da će reformisati pravila na tržištu električne energije, poslije rekordno visokih cijena gasa, što je dovelo je do skoka cena struje za evropske kompanije i građane.
Cilj je reforma tržišta električne energije, kako bi se zaštitili računi potrošača za energiju usljed kratkoročnih promena u cijenama fosilnih goriva, i pobrinuti se da u Evropi raste udio jeftine obnovljive električne energije, koja može da se snizi dodatno.
Međutim, zemlje članice EU se dosad nisu slagale kako bi reforme trebalo da se odvijaju.
Španija, Grčka i Francuska su među onima koje traže korenite reforme.
U dokumentu podijeljenom sa zemljama EU, u čiji je uvid imao Rojters, Španija smatra da reforme treba da pomognu državnim regulatornim telima da potpišu više dugoročnih ugovora sa proizvođačima struje za plaćanje fiksne cijene za struju.
Proizvođači nuklearne i obnovljive energije bi po stabilnim cijenama dobile od vlade “ugovor zbog posebnosti”, kako bi proizvodile struju decenijama.
Francuska predlaže da se sa energetskim kompanijama potpišu dugoročni ugovori sa fiksnom cijenom.
Njemačka, Danska, Letonija i još četiri zemlje se protive korenitim reformama i upozorile su EU protiv reforme “kriznog modela”, vrlo složenog sistema kojem su bile potrebne decenije da se razvije.
Oni smatraju da postojeće energetsko tržište unutar EU funkcioniše dobro i godinama su držali niske cijene struje, uz pomoć obnovljivih izvora energija i izbegavale su nestašicu u snabdjevanju struje, prenosi Tanjug.
Te zemlje podržavaju samo ograničene promjene, kao što je omogućavanje potrošačima da lakše biraju između fluktuirajućih i fiksnih cijena.
Zvaničnici EU kažu da izgleda da Brisel sada “naginje” više ka umjerenim promjenama, pišu Nezavisne.