Ekonomska aktivnost u regionu Evrope i centralne Azije ove godine vjerovatno će ostati niža pod uticajem posljedica ruske invazije na Ukrajinu, uporno visoke inflacije i restriktivnijih uslova finansiranja, navodi se u danas objavljenom najnovijem izdanju Ekonomskog izvještaja Svjetske banke za ovaj region.
U ovom trenutku se očekuje da ekonomski rast regiona u 2023. bude 1,4%, što je značajno više od prethodno očekivanih 0,1%.
Ta pozitivna, mada značajno smanjena ekonomska aktivnost u 2023. odražava nešto blažu kontrakciju ruske ekonomije i poboljšane izglede za Ukrajinu.
Prema očekivanjima, rast u regionu povećat će se na prosječnih 2,7% u 2024. i 2025. uz popuštanje inflacije, oporavak domaće potražnje i poboljšanje spoljašnjeg okruženja.
Usljed naglog porasta potrošačkih cijena, i to naročito hrane i energenata, srednja godišnja stopa inflacije dostigla je krajem 2022. na tržištima u nastajanju i zemljama u razvoju Evrope i centralne Azije 15,9%, što predstavlja najviši nivo u proteklih 20 godina kao i najvišu stopu zabilježenu među svim regionima u razvoju.
Inflacija je u zemljama Evrope i centralne Azije u prosjeku iznosila manje od 4% prije nego što je počela rasti 2021.
Budući izgledi su i dalje krajnje neizvjesni. Rast u 2023. može biti slabiji ako dođe do dalje eskalacije rata izazvanog ruskom invazijom na Ukrajinu, nastavka rasta cijena hrane i energenata ili ubrzanog povećanja kamatnih stopa širom svijeta ili u regionu, kao i ako se iznenadno promijeni pravac priliva kapitala u ovaj region.
Na rast se mogu odraziti i nedavna dešavanja u bankarskom sektoru pojedinih razvijenih ekonomija.
Prema projekcijama, ekonomija Ukrajine će ove godine ostvariti rast od 0,5% nakon šokantnog pada od 29,2% u 2022., kada je Rusija izvršila invaziju na ovu zemlju.
Iako je ekonomska šteta koju Ukrajina trpi zbog invazije ogromna, ponovno otvaranje luka na crnomorskoj obali Ukrajine i obnavljanje trgovine žitaricama, kao i značajna donatorska pomoć, pružit će ove godine podršku ekonomskoj aktivnosti.
Nedavne procjene Svjetske banke govore da su troškovi obnove i oporavka Ukrajine sada dostigli 411 milijardi dolara, što je više nego dvostruko veći iznos od ukupne vrijednosti ekonomije Ukrajine iz 2021., prije izbijanja rata.
U Turskoj su 6. februara 2023. registrovana dva razorna zemljotresa, koja su, prema procjenama Svjetske banke, izazvala neposrednu štetu od oko 34,2 milijarde dolara, odnosno 4% BDP-a ove zemlje iz 2021.
Stvarni troškovi neophodni da se zadovolje sve potrebe za oporavkom i obnovom mogli bi biti dvostruko veći od iznosa same neposredne štete.
Kada se u predviđanja uključi i uticaj nedavnih zemljotresa, za 2023. se predviđa stopa rasta od 3,2%, koja će se u periodu od 2024. do 2025. povećati na prosječnih 4,2% kao rezultat državne podrške domaćinstvima i ulaganja vezanih za obnovu.
Uzimajući u obzir usporeni privredni rast i visoku inflaciju, izvještaj sadrži i poglavlje sa posebnim osvrtom na krizu troškova života u kome se razmatra uticaj visoke inflacije na životni standard građana regiona.
“Inflacija umanjuje realnu vrijednost prihoda pojedinaca – a visoka inflacija ima daleko veći uticaj na najsiromašnije nego na najbogatije segmente stanovništva”, izjavio je Ivailo Izvorski, glavni ekonomista Svjetske banke za region Evrope i centralne Azije.
“Kako bi se bolje zaštitile osjetljive grupe i podstakao rast, pri izradi javnih politika u obzir bi trebalo uzeti različite efekte inflacije na populacije sa različitim prihodima i koristiti preciznije pokazatelje za mjerenje stvarnih troškova koji zbog visokih cijena trpe najsiromašniji”, dodao je Izvorski.
Vlade zemalja regiona su na krizu troškova života odgovorile socijalnom pomoći i subvencijama, koje su između ostalog podrazumijevale moratorij na rast cijena energenata, smanjenje cijena javnog prevoza i ograničenje cijena električne energije i prirodnog gasa za domaćinstva i preduzeća.
Rezultati analize predstavljeni u izvještaju, međutim, ukazuju na nejednak teret krize troškova života.
Utvrđeno je da je inflacija za najsiromašnijih 10% građana bila za 2 procentna poena viša nego za najbogatijih 10%.
Ta razlika je premašila 5 procentnih poena u pojedinim zemljama regiona kao što su Moldavija, Crna Gora i Sjeverna Makedonija.
Ako se pri definiranju javnih politika ne budu uzele u obzir razlike u stopama inflacije sa kojima se suočavaju domaćinstva, podrška osjetljivim grupama lako može biti neadekvatna, a takve mjere se mogu pokazati kako neefikasnim, tako i nedovoljno djelotvornim, navodi se u izvještaju.
Autori preporučuju primjenu ne samo standardnih indeksa potrošačkih cijena (IPC) već i drugih mjerila kako bi se preciznije utvrdili stvarni troškovi života najsiromašnijih građana.
To je od presudnog značaja za izradu boljih javnih politika usmjerenih na podsticanje rasta i smanjenje siromaštva, piše Akta.
