Milan Janjičić iz Male Obarske kupus je zasadio na 14 dunuma. U rodnoj godini prinos je 80 tona po hektaru. Vjeruje da će i ove godine ubrati bar toliko, ako ne i više ovog povrća.
Teška proizvodna godina za proizvođače poznih sorti kupusa. Imali smo brojne izazove od same sadnje.
“Morali smo stalno navodnjavati, đubriti, prihranjivati preko lista, prskati više puta kako bi bi spriječili kupusne bolesti”, kaže ovaj semberski povrtar.
Ne brine puno za plasman.
“Nešto ide u prerađivačku industriju, nešto na pijace. Uglavnom, proda se. Naš kupus je kvalitetan i kupci to prepoznaju. Jedino je važno da nam cijena odgovara. Trud i uloženo nam se valjda vrati. Ako cijena bude 40 ili 50 feninga po kilogramu, biće dobro”, kaže Janjičić za InfoBijeljina.
Zbog stresnih uslova, ova proizvodna godina teža je od prethodne.
Diplomirani inženjer poljoprivrede Gordana Gajić kaže da su, osim izuzetno visokih temperatura i nevremena koje je u više navrata zahvatilo ovo područje, povrtari koji nisu na vrijeme obavili zaštitu, suočeni i sa biljnim bolestima.
“Bakterijska plamenjača pojavljuje se zbog intenzivnog zalivanja. Po obodu lišća krenu nekroze koje kasnije pređu na glavicu pa to izazova velike ekonomske štete. Ova godina sa visokim temperaturama pogodovala je i razvoju crne pjegavosti. Povrtari se bore i sa insektima, bijelom leptirastom vaši, kupusnim moljcem, sovicom”, pojašnjava Gajić za InfoBijeljina.
Samo adekvatna i blagovremena zaštita garancija je za zdrav i dobar rod.
Prilikom upotrebe insekticida i preparata mora se voditi računa o karenci, naročito u periodu intenzivne berbe, upozoravaju stručnjaci. Na kupusnjačama je taj period duži jer se dosta preparata zadržava na listu, piše Biznis.ba.
