Da li će to isto uraditi mještani Semberije i Majevice u Bosni i Jercegovini, jer bi im se isto moglo dogoditi?
Od 2010. godine u Loparama se ispituje postojanost litijuma, a skoro je prezentovan i film koji govori o ogromnim količinama litijuma u podmajevičkom kraju.
Švajcarska kompanija “Ar Core” objavila je promo film u kome predstavlja “Projekat Lopare” u kome, između ostalog navode:
- Projekat Lopare je bor litijski istraživački projekat sa značajnim resursnim potencijalom od 750 tona rude čija se vrijednost otprilike procjenjuje na oko 10 milijardi dolara potencijalnog prihoda. Imamo pozitivna očekivanja od projekta. Procijenili smo da postoji do deset miliona tona bora i milion tona litija na ovom mjestu – naveli su.
Na to mjesto, u brda iznad Lopara, otišla je ekipa BN TV-a i zatekla tragove geoloških istraživanja. Na svih 100 metara vazdušne linije pronašli su na desetine rupa, neke su zalivene i zapečaćene katancem, a neke su otvorene. Do njih vode namjenski pravljeni putevi.
Za potrebe rudarenja u Loparama pomenuta švajcarska kompanija osnovala je kćerku firmu pod nazivom “Ar Core ulaganja” u Laktašima. BN je pokušao da dobije izjavu nadležnih iz te kompanije, ali nisu htjeli pred kameru.
Prema podacima iz registra Okružnog suda u Banjaluci u ovoj godini “Ar Core ulaganja” su imala nekoliko promjena osnivačkog uloga, koji iznosi svega 10.000 KM, saznanja su portala “Antikorupcija”.
– Kao ulagači pominju se Nijemci, Slovaci i kao većinski vlasnik švajcarska firma. Kada je riječ o švajcarskoj firmi “Ar Core” informacije do kojih smo došli je da su oni u januaru ove godine imali generalnu skupštinu na kojoj su u ime te firme Aleksandar Petrović i Matijas Šmit predstavili projekat dioničarima i to je ono posljednje što se zna, a da je bilo istraživanja malo se o tome u javnosti zna – kaže u izjavi za BN Ljubinko Đurić, novinar portala “Antikorupcija”.
Simptomatično, u ovu priču nije uključena stručna javnost, koja ukazuje na to da se podaci istraživanja ne smiju iznositi van države.
Naučni savjetnik Tehničkog instituta u Bijeljini Neđo Đurić, objašnjava da su ovo sada neka nova istraživanja gdje se pojavljuju ljudi sa strane koji istražuju ne samo u Loparama nego u cijeloj BiH i drugim zemljama bivše Jugoslavije.
– Koji prikupljaju podatke i uglavnom nose te podatke na londonsku berzu i prodaju – ističe on.
Što znači da bi rezultati istraživanja ruda iznad Lopara mogli prije osvanuti na stranim berzama, nego u domaćoj javnosti. Kada do toga dođe, to je korak ka otvaranju rudnika, jer se tada javljaju zainteresovane firme za eksploataciju.
A o kopanju koje je “Ar Core” vršio u protekle dvije godine u njihovoj opštini, lokalne vlasti u Loparama, tvrde, malo znaju, iako se neki od njih poput predsjednika Skupštine jasno vide na snimku sa švajcarskim investitorima. Predsjednik Skupštine opštine Lopare Milenko Ristić, kaže da za čitavo vrijeme geoloških istraživanja nisu imali otvorenu temu na to pitanje.
Upitan da odgovori da li ima bilo kakav kontakt sa firmom „Ar Core“ iz Laktaša, odgovara:
– Ne, nikakav kontakt ni službeno ni privatno sa firmom iz Laktaša, ni sa nalazima istraživanja iz ministarstva nismo imali nikakve kontakte po tom pitanju niko nam nije tražio dozvole, ni saglasnosti još uvijek.
Načelnik opštine Lopare Rado Savić kaže da se na području Lopara već 20 godina govori o istraživanju pa i litijuma.
– Ovo je treća kompanija koja ovdje radi istraživanje, prije toga je bio “Rio Tinto” početkom 2000. god. zatim jedna kanadska kompanija i sada ova. Već par godina oni tu rade na osnovu dozvole koju su dobili od nadležnog ministarstva – naveo je.
A da se ipak pita i lokalna zajednica, svjedoči primjer Bijeljine. Na adresu Gradske uprave u više navrata stizale su molbe firme “Rodon”, unuke “Rio Tinta”. Tražili su dozvolu za geološka istraživanja u Suvom Polju, kaže gradonačelnik Ljubiše Petrovića.
– Ne može se vršiti geološko istraživanje ukoliko načelnik opštine u ovom slučaju Lopara ne izda dozvolu za istraživanja. Mi pošto nismo dali tu saglasnot, ona nisu ni počela niti će početi, a to odgovorno dajem svoju riječ ne damo vodotokove, ne damo zemlju, sve dokle sam gradonačelnik i narodu polažem račune tako ću se i ponašati – poručio je Petrović.
Ukoliko se pristupi iskopavanju litijuma i bora iznad Lopara u opasnost će doći prostor Semberije, jer nema čistih tehnologija kada je u pitanju vađenje ovih ruda, navode ekolozi.
– Prilikom obrade te rudače koriste se sumprona i borna kiselina. Način rudarenja na koji rade, oni nama ne mogu da garantuju da neće doći do izlivanja zagađenja u prirodu da neće zagaditi podzemne vode, apsolutno nemaju nijedan mehanizam kojim bi mogli da garantuju građanima da neće doći do toga – izjavila je Snježana Jagodić Vujić iz Udruženja Eko put.
Zapadnim ekonomijama su potrebna naša prirodna bogatstva da nastave proizvoditi svoje tehnologije, a na našim vlastima je da odluče da li će ih prodati?
– Vidjeli smo ovu apsurdnu kampanju sa stotinama bilborda po čitavoj Republici Srpskoj, a to je granica postoji, ne damo šume, ne damo, a u suštini ti isti ljudi koji rade te kampanje prodaju sve što se prodati može u ovoj zemlji – kaže Tihomir Dakić iz Centra za životnu sredinu.
Predsjednik Odbora Skupštine Srbije za zaštituživotne sredine Aleksandar Ćuta Jovanović uputio je poziv svim ekološkim organizacijama u Srbiji i u BiH.
– Da dođemo u Lopare da pozovemo mi te Švajcarce iza kojih stoji “Rio Tinto” da pozovemo Dodika da pozovemo ministra za zaštitu životne sredine da uradimo sve što smo uradili u Srbiji da se ta priča otvori za javnost pa da vidimo braćo šta ste vi to planirali i šta su posljedice tih vaših planova ? A ne samo da nam kažete jednog dana mi krećemo u projekte, a na vama je ljudi da se raselite odavde i biće vam mnogo dobro – rekao je.
Ukoliko dođe do otvaranja rudnika litijuma u Loparama, mogu se očekivati ekološki ustanci u Semberiji, poručuje gradonačelnik Petrović.
– S obzirom da se to dešava u komšiluku naravno da ću pozvati narod na odlučno suprotstavljanje, sa svim vidovima građanske neposlušnosti, jer ta voda sa Majevice ona će prolaziti Semberijom, a mi ne damo zagađene vodotokove i zemljište da prolazi kroz naš grad – naveo je.
