Uprkos dosadašnjem otporu izazovima koje nosi rat u Ukrajini, ekonomije zemalja srednje, istočne i jugoistočne Evrope sve su više pod pritiskom, dok su izgledi za privredni rast u jugoistočnoj Evropi nešto bolji, navodi jesenska prognoza Bečkog instituta za međunarodne ekonomske studije (WiiW).
– Recesija u Njemačkoj, pogoršanje međunarodnog okruženja, kontinuirano visoka inflacija, stroža monetarna politika i nedovoljne mjere fiskalne politike opterećuju ekonomski rast – rekao je ekonomist WiiW-a i glavni autor jesenske prognoze Branimir Jovanović.
Za sve 23 zemlje te šire evropske regije ekonomski rast u 2023. bit će 0,6 posto, dakle sličan rastu u zemljama eurozone od 0,5 posto, prenosi Beta.
Prema toj prognozi, privredni rast u šest zemalja zapadnog Balkana bit će nešto bolji 2023. godine i prosječno će iznositi 2,1 posto. Na Zapadnom Balkanu predviđa se rast Crne Gore od 4,5 posto, Albanije od 3,5 posto, a Bosne i Hercegovine od 1,7 posto.
Nešto veći rast regionalnog prosjeka očekuje se u Hrvatskoj i Rumiji, članicama Evropske unije – po 2,5 posto.
Te dvije članice EU-a, smatraju analitičari, svoj rast dijelom mogu zahvaliti novcu iz fonda Next Generation EU koji bi trebao sanirati posljedice pandemije korona virusa.
U Turskoj će prognozirani rast biti 3,2 posto.
U zemljama srednje i istočne Evrope EU, Poljskoj, Češkoj i Mađarskoj, ekonomije su nakon slabog prvog tromjesečja sredinom godine skliznule u negativan rast.
S obzirom na moguću recesiju u cijeloj eurozoni, ta bi se negativna dinamika mogla ubrzati, posebice u zemljama Višegradske skupine koje su snažno isprepletene s oslabljenom njemačkom industrijom, kazao je Jovanović.
Prema prognozi WiiW-a, Ukrajina također ove godine može očekivati rast od 3,2 posto, a Rusija od 2,3 posto zahvaljujući industriji oružja.
Iako je inflacija u svim zemljama tog dijela Evrope već premašila svoj vrhunac, još će neko vrijeme ostati visoka. Glavni pokretač inflacije je rast cijena hrane, što dovodi do sve većih socijalnih problema, piše Biznisinfo.
