Inflacija u eurozoni pada i ekonomija bi mogla biti u plitkoj recesiji, tako da trgovci ne kupuju mantru ECB-a da će stope ostati visoke još neko vrijeme.
– Najveći izazov će biti pokušati se kretati oko iznosa smanjenja i brzine smanjenja za koju je predviđena cijena, rekao je Ed Hutchings, šef tarifa u Aviva Investors.
1. Šta možemo očekivati ove sedmice?
ECB će vjerovatno reći da je zadovoljna što se inflacija, koja je prošle godine premašila 10%, približava ciljnoj vrijednosti od 2%.
– Možda će čak i jasno umanjiti govor o mogućnosti još povećanja. Tako da bi tržištu rekli: ovo je vjerovatno to, ovo je vrhunac, rekao je Jens Eisenschmidt, bivši ekonomista ECB-a, a sada Morgan Stanley’s Europe glavni ekonomista.
Ali ne očekujte da će šefica ECB-a Christine Lagarde zvučati kao golubica, analitičari smatraju da ona neće htjeti potaknuti dalja očekivanja o ublažavanju politike.
2. Da li je borba protiv inflacije završena?
Znaci su svakako pozitivni.
Inflacija u eurozoni je pala na 2,4% u novembru, ispod očekivanja treći mjesec zaredom, pri čemu je čak i osnovna mjera koja isključuje nestabilne cijene hrane i energije naglo pala na 3,6%
– Slika inflacije je mnogo povoljnija nego što ECB ima u svojim prognozama, rekao je glavni ekonomista Carmignaca Raphael Gallardo.
Očekuje se da će inflacija ponovo porasti kako subvencije koje štite potrošače od visokih cijena energije ističu, dok rast plata ostaje povišen. Tako da će ECB još uvijek nerado proglasiti pobjedu.
3. Ko je u pravu u vezi sa stopama – trgovci ili ECB?
Trgovci sada vide preko 130 baznih poena smanjenja kamatnih stopa ECB sljedeće godine, počevši od marta. Kada se ECB posljednji put sastao 26. oktobra, cijena je iznosila samo 70 baznih poena počev od jula.
Čak je i članica odbora Isabel Schnabel, dolila ulje na vatru, rekavši Reutersu da ECB može poništiti daljnja povećanja i da ne bi trebala voditi ka stabilnim stopama do sredine 2024. godine.
Ali oprezna u pogledu rizika od inflacije, ECB je gotovo sigurna da će izbjeći odobravanje tržišnih cijena, a mnogi ekonomisti smatraju da je mart prerano za rezove.
– Očekujem opreznu, konzervativnu i umjereno jastrebovu kontra-reakciju na nedavnu promjenu cijena na golubljem tržištu, rekao je glavni evropski ekonomista UBS-a Reinhard Cluse.
4. Šta se dešava sa PEPP-om (pandemijski program hitne kupovine)?
Lagarde je nedavno rekla da će ECB “vjerovatno” razgovarati o okončanju reinvestiranja u okviru svog 1,7 biliona eura pandemijskog programa hitne kupovine (PEPP) prije trenutnog roka za kraj 2024., tako da bi se ta tema mogla pokrenuti ove sedmice.
Italijanske obveznice, glavni korisnik, nadmašile su u novembru nade u pogledu smanjenja kamatnih stopa, oštro suzivši premiju rizika koju plaćaju u odnosu na Njemačku. Ali to je također podstaklo argumente za okončanje reinvestiranja, kažu analitičari.
Ako bi ECB zaustavila reinvestiranje u junu, Italija bi propustila oko 15 milijardi eura gotovine, u poređenju sa preko 350 milijardi eura duga koje će prodati sljedeće godine, procjenjuje šef makroekonomskih istraživanja Pictet Wealth Managementa Frederik Ducrozet.
Za Ducrozet tako mali iznos trenutno nije vrijedan rizika od nestabilnosti na tržištima. BNP Paribas ipak očekuje da ECB započne zvaničnu diskusiju o okončanju reinvestiranja.
– Ono što bi odluka mogla otkriti je koliki utjecaj jastrebovi još imaju, rekao je Ducrozet.
5. Šta će pokazati nove projekcije ECB?
Analitičari uglavnom očekuju da će ECB smanjiti svoje projekcije rasta i inflacije za sljedeću godinu u odnosu na septembarske procjene, što će podstaći razlog za ublažavanje jastrebovih smjernica, a inflacija će biti oko 2% u 2026.
S obzirom da je inflacija znatno niža, u fokusu su svježe projekcije osoblja ECB-a, koje će po prvi put uključiti prognoze za 2026. godinu, piše biznis.ba.
