Kako piše u ovoj prognozi za zapadni Balkan za 2024. godinu, investicije i povećana potrošnja će ubrzati ekonomski rast i u Srbiji, Sjevernoj Makedoniji i samoproglašenom Kosovu.
“Nakon usporavanja u 2023. godini očekuje se da će se ekonomski rast na zapadnom Balkanu umjereno ubrzati u 2024. godini i dostići 3% usljed nastavka ekonomskog oporavka i u Evropskoj uniji, glavnom trgovinskom partneru regije, i smanjenje inflacije bi trebalo pomoći u jačanju raspoloživog dohotka i podržati potrošnju”, navodi se u ekonomskom izvještaju Svjetske banke o zapadnom Balkanu.
Dodaje se da bi stopa regionalnog rasta u 2024. godini, iako brža nego 2023, mogla biti 0,1 odsto niža nego što je Svjetska banka predviđala u prethodnom izdanju izvještaja u aprilu.
“Projekcija rasta za 2025. godinu ostala je nepromijenjena na 3,5 odsto. Oporavak i povratak na nivoe prije pandemije dolaze s razlikama među zemljama. Rast u Crnoj Gori i Albaniji bio je jači od očekivanog u 2023, vođen, između ostalih faktora, i jakom turističkom sezonom, a predviđa se usporavanje 2024. godine”, ističe se u izvještaju.
Sjaoćing Ju, direktor Svjetske banke za zapadni Balkan, istakla je da je ohrabrujuće da zapadni Balkan nastavlja da napreduje u sustizanju naprednih ekonomija Evropske unije.
U izvještaju se navodi da je prosječna stopa zaposlenosti u regionu dostigla novi istorijski maksimum od skoro 48 odsto sa dodatnih 103.000 radnih mjesta otvorenih između sredine 2022. i sredine 2023. godine.
“Međutim, konvergencija se odvija neujednačenom brzinom, što zahtijeva ciljane reforme kako bi se konsolidirao oporavak prema održivom rastu. Albanija, Bosna i Hercegovina i Crna Gora su pokazale najjače pomake. U isto vrijeme nedostatak radne snage i dalje je među glavnim problemima preduzeća na zapadnom Balkanu. Uprkos nedavnom zamahu u godinama nakon pandemije, učešće radne snage i dalje je nisko i, zajedno sa značajnim rodnim razlikama, ograničava dalje smanjenje siromaštva. Region i dalje gubi kvalitetnu radnu snagu zbog političke i društvene nesigurnosti”, navela je Ju.
Ekonomista Igor Gavran kaže za “Nezavisne novine” da iako stopa rasta od tri odsto nije ni izbliza dovoljna za BiH, koja već decenijama zaostaje u rastu i razvoju i treba mnogo više stope, čak i takva mu djeluje preoptimistično.
“Naime, iako inflacija usporava, već duže vrijeme bilježimo negativna kretanja u bh. ekonomiji, prije svega pad izvoza i industrijske proizvodnje, a stanje na našim izvoznim tržištima kao što su Njemačka i EU generalno se ne popravlja. Također, električna energija će biti skuplja za dobar dio privrede, a izborna godina uvijek u BiH znači višak destruktivne retorike i praznih obećanja, a manjak bilo kakvog korisnog djelovanja vlasti. Iako nije nemoguće da se ovakve prognoze ostvare u slučaju nekih pozitivnih promjena tokom godine, mislim da su nerealno optimistične, a u svakom slučaju nedovoljne za naše potrebe”, istakao je Gavran, pišu nezavisne.
