Referentna vrijednost svjetskih cijena prehrambenih proizvoda dodatno je pala u januaru.
Referentna vrijednost svjetskih cijena prehrambenih proizvoda dodatno je pala u januaru, ali neznatno, predvođena padom cijena žitarica i mesa, što je više nego nadoknadilo rast cijena šećera, saopćila je Organizacija za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih nacija (FAO).
FAO indeks cijena hrane, koji prati mjesečne promjene međunarodnih cijena skupa prehrambenih proizvoda kojima se trguje na globalnom nivou, u januaru je u prosjeku iznosio 118 bodova, što je za 1 posto manje u odnosu na decembar i 10,4 posto u odnosu na odgovarajuću vrijednost prije godinu dana.
FAO indeks cijena žitarica pao je za 2,2% u odnosu na prethodni mjesec. Globalne izvozne cijene pšenice pale su u januaru podstaknute jakom konkurencijom među izvoznicima i dolaskom nedavno požnjevenih zaliha u zemljama južne hemisfere, dok su cijene kukuruza naglo pale, odražavajući poboljšane uslove usjeva i početak žetve u Argentini i veće zalihe u SAD. Nasuprot tome, cijene pirinča porasle su za 1,2 posto u januaru, odražavajući snažnu izvoznu potražnju za tajlandskim i pakistanskim kvalitetnijim pirinčem Indica te dodatne kupovine Indonezije.
Indeks cijena biljnog ulja FAO-a je neznatno porastao za 0,1% u odnosu na decembar – ali je i dalje bio 12,8% niži nego godinu dana ranije – odražavajući umjereno povećanje međunarodnih cijena palminog i suncokretovog ulja koje je nadoknadilo pad cijena sojinog i repičinog ulja.
FAO indeks cijena mliječnih proizvoda ostao je gotovo nepromijenjen u odnosu na svoju revidiranu vrijednost u decembru, 17,8 posto ispod vrijednosti od prije godinu dana.
FAO indeks cijena mesa opao je sedmi mjesec zaredom za 1,4% u odnosu na decembar, jer su obilne zalihe iz vodećih zemalja izvoznica smanjile međunarodne cijene mesa peradi, goveda i svinja. Nasuprot tome, međunarodne cijene ovčijeg mesa porasle su zbog velike globalne uvozne potražnje i manjih zaliha životinja za klanje u Okeaniji.
FAO indeks cijena šećera u januaru je porastao za 0,8% u odnosu na prethodni mjesec, potkrijepljen zabrinutošću zbog vjerovatnog utjecaja ispodprosječnih kiša u Brazilu na usjeve šećerne trske koji će biti ubrani od aprila, zajedno s nepovoljnim izgledima za proizvodnju na Tajlandu i Indiji.
Rekordna proizvodnja žitarica
Svjetska proizvodnja žitarica u 2023. godini je na putu da dosegne rekordnih 2.836 miliona tona – 1,2 posto više u odnosu na 2022., prema novim prognozama u najnovijem izvještaju o ponudi i potražnji žitarica, koji je također objavljen danas.
Svjetsko korištenje žitarica u 2023/24. sada se predviđa na 2.822 miliona tona, što je 8,9 miliona tona više u odnosu na decembarsku prognozu i premašuje nivo 2022/23. za 1,2 posto.
Shodno tome, predviđa se da će globalne zalihe žitarica za 2023/24. omjer upotrebe i upotrebe biti na ugodnom nivou od 31,1 posto, premašujući nivo 2022/23. od 30,9 posto.
Sada se predviđa da će globalna trgovina žitaricama u 2023/34. godini dostići 480 miliona tona, što je za 0,8 posto više u odnosu na prethodnu godinu, uglavnom zbog većeg obima trgovine koji je predviđen za grubo žito, dok bi svjetska trgovina pšenicom i pirinčem mogla da se smanji, piše portal Profitiraj.
