Na pčelarstvo u Hrvatskoj danas utječe nekoliko faktora koji će odrediti njegovu budućnost. Među najznačajnijim faktorima jest globalno zagrijavanje, kaže Marčec, javlja HINA.
Upozorava da najavljeno zagrijavanje može potaknuti maticu da započne stvarati novo leglo. Nakon toga, vrlo vjerovatno će zahladnjeti, uz neizbježne gubitke pčela.
„O tome se malo govori, ali pčele, koje su važan faktor ekosistema, izrazito su osjetljive na klimatske promjene“, izričit je Marčec.
Drugi faktor koji prijeti pčelama i općenito pčelarstvu jest nesavjesno korištenja preparata za zaštitu bilja. Kao primjer Marčec navodi prskanje uljane repice zbog čega su međimurski pčelari prošle godine imali ogromne gubitke. Podravina se takvoj pojavi, na sreću, izmakla.
Osim toga, danas je tačno propisano kojim sredstvima je dozvoljeno tretirati bilje, a nekad se išlo čak u Srbiju po hemijska sredstva koja su štetila pčelama. Ipak, apeluje sagovornik na voćare i poljoprivrednike, prskajte voćke i drugo bilje u večernjim satima, a ne tokom dana kada pčele uzimaju pelud sa cvjetova.
Hrvatskom pčelarstvu uvelike prijeti i uvoz nekvalitetnog meda iz Kine te u posljednje vrijeme iz Ukrajine. Taj med nije niti slika onome kojeg možete dobiti direktno od svog provjerenog pčelara. Uvozni se nerijetko miješa sa šećerom i koječim drugim. Dodaje kako veliki otkupljivači nerijetko otkupljuju med od hrvatskih pčelara te ga miješaju sa uvoznim. Cijena mu je 1.70 eura po kilogramu, a takva mješavina ima umanjenu hranjivu i ljekovitu vrijednost.
Prvi čovjek Pčelarskog udruženja Lipa preporučuje potrošačima meda da pronađu kvalitetnog pčelara i direktno od njega kupuju pčelinje proizvode. No, prije toga se valja dobro raspitati o kvaliteti proizvođača jer i među pčelarima ima onih koji valjaju i onih koji “fušaju”. Druga je opcija kupnja meda sa posebno označenom teglom koja garantuje da je riječ o medu sa hrvatskih pašnjaka.
Predsjednik Hrvatskog pčelarskog saveza Dražena Kocet kaže da je 2022. godine uvezeno tri hiljade tona meda, najviše iz Španije, oko hiljadu tona. Slijede Njemačka, Poljska i Kina sa po 500 tona, no, Kocet smatra da je sav taj med ustvari došao iz Kine.
“Na nivou Evropske unije 46 posto meda je sumnjive kvalitete, a najveći problem su mješavine meda jer ako je u mješavini do 50 posto patvorenog meda, to je jako teško utvrditi analizom. Smatramo da velika količina meda koja ulazi na naše tržište nije pravi med”, istakao je Kocet.
Hrvatski pčelari stoga se zalažu da na svakoj teglici meda piše odakle med dolazi, što je praksa koja je u Hrvatsku uvedena još 2018. godine.
Kocet dodaje da se domaća godišnja proizvodnja meda, u zavisnosti od godine, kreće od pet do deset hiljada tona.
