Siegfried Russwurm, predsjednik Saveznog udruženja njemačke industrije rekao je još u januaru: “U usporedbi s većinom drugih velikih industrijaliziranih zemalja, naša zemlja još više zaostaje. Ne vidimo nikakve šanse za brzi oporavak 2024.”
Ipak, mnogi nisu očekivali da će savezna vlada prognozu rasta za 2024. tako jako revidirati – s 1.3 posto na 0.2 posto. “Prilično smo iznenađeni”, rekla je Almut Balleer s Instituta za privredna istraživanja RWI u Essenu na raspravi Leibnizovog društva, prenosi Deutsche Welle. Jer, neke stvari su se razvile pozitivno. Inflacija je smanjena: prošle godine je bila u prosjeku 5,9 posto, a za ovu se očekuje 2,8 posto prema godišnjem ekonomskom izvještaju savezne vlade. “Inflaciju možemo kontrolirati”, optimistično je rekao ministar finansija Christian Lindner u Bundestagu.
Pozitivno je i to što je tržište rada stabilno. U Njemačkoj radi 46 miliona ljudi, a ove godine se očekuje i povećanje zaposlenosti. Plate su porasle pa su ljudi imali novca za trošenje i tako pogurali gospodarstvo. Ali oni to nisu činili u mjeri u kojoj se očekivalo – radije štede. Neizvjesnost je prevelika, kritizira Balleer i za to krivi politiku. “Mnogi su se nadali da će se stvari popraviti ako se daju jasne smjernice za upravljanje energetskom tranzicijom i izazovima budućnosti.
SPD, Zeleni i FDP, koji zajedno čine vladajuću koaliciju, do sad nisu uspjeli dati jasan smjer. Stalno svađe, posebno između zelenog ministra ekonomije Roberta Habecka i čelnika liberala, ministra finansija Lindnera.
Njemačka pati od strukturnih problema koji su se nagomilavali godinama. Kao prvo i najvažnije, Habeck vidi nedostatak radnika koji će se idućih godina pogoršati i usporiti rast. “Potrebna su nam sva znanja i vještine, sve ruke i umovi, svi talenti i sposobnosti.”
Ono što je potrebno je više obrazovanja, bolje mogućnosti za žene i bolji poticaji za starije ljude da dobrovoljno rade duže, ali i više imigracije kvalificiranih radnika i bolja integracija izbjeglica na tržište rada. Riječ je i o pitanju “tko smo mi kao Njemačka, i mogu vam reći, ako sve te ljude ne vidimo kao partnere, prijatelje i Nijemce, onda će gospodarstvo propasti”.
Obnovljivi izvori energije bi se trebali masovno proširiti, a industrijski procesi kroz subvencije biti klimatski neutralni. Nepotrebnu birokraciju treba smanjiti, a ako je nužna dodatna birokratija, treba voditi računa o proporcionalnosti. Trebalo bi proširiti trgovinske odnose s drugim zemljama, stvoriti više pristupačnijih stanova i modernizirati prometnu infrastrukturu.
Za 2024. planirane su investicije od ukupno 70 milijardi eura. Osim toga, tu je još 49 milijardi eura iz fonda za klimu. Neće samo poduzeća sa zanimanjem promatrati hoće li vlada ostvariti to što je najavila. SPD, Zeleni i FDP su daleko od svog cilja izgradnje 400.000 novih stanova svake godine. Smanjenje birokracije, najavljeno od stupanja na dužnost vlade, ne napreduje, piše biznis.ba.
