Ali, jesu li to izolirani slučajevi ili je Njemačku pogodio veliki val bankrota?
Stručnjak Reint Gropp, voditelja Leibnizova instituta za ekonomska istraživanja Halle (IWH) smatra da uprkos tome što ne očekuje da će broj stečajeva pasti, ne može reći ni da je posrijedi val bankrota, piše biznis.
Udruženje stečajnih upravitelja je pak nešto konkretnije.
‘Ako promatramo samo sadašnji period, doima se kao da imamo val bankrota. No usporedimo li trenutni porast s prijašnjim razdobljima, možemo zaključiti da je broj stečajeva tek na nivoima prije pandemije i daleko od maksimalnih vrijednosti u finansijskim krizama’, kazali su iz Udruženja za Tagesschau.
U martu 2016. u Njemačkoj je 1099 kompanija podnijelo zahtjev za stečajem, dok je u januaru ove godine to napravilo 1077 kompanija – otprilike kao u proljeće 2016.
Državne intervencije održale su kompanije na životu tokom pandemije, pa se posebno sada, u postpandemijskom razdoblju kad više nema tih državnih podrška, osjeti značajan skok broja bankrota.
‘Trenutno smo svjedoci velike strukturne promjenu u privredi – tranziciji sa starih tehnologija i izvora energije – s prljave prema zelenoj energiji’, kaže Gropp. Sve to opterećuje kompanije i neki poslovni modeli više nisu konkurentni.
Posebno je pogođeno građevinarstvo, koje pored velikih troškova zbog zelene tranzicije pati od visokih cijena energenata, ali i povećanja kamata i problemima u opskrbnim lancima.
Ukupno je prošle godine 81 građevinska kompanija pokrenula stečaj, a posljedično su zaustavljeni i mnogi projekti širom Njemačke.
