“Ako promatramo samo sadašnji period, čini se kao da imamo talas bankrota. Međutim, ako uporedimo trenutni porast sa ranijim periodima, možemo zaključiti da je broj stečajeva tek na nivoima prije pandemije i daleko od maksimalnih vrijednosti u finansijskim krizama”, rekli su iz Udruženja za “Tagesšau”.
Iz Udruženja podsjećaju da je u martu 2016. godine zahtjev za stečajem podnijelo 1.099 kompanija.
Državne intervencije održale su kompanije u životu tokom pandemije, pa se posebno sada, u postpandemijskom periodu kada više nema te državne podrške, ojseti značajan skok broja bankrota.
Rukovodilac Lajbnicovog instituta za ekonomska istraživanja Rajnt Grop rekao je da se ne može reći da je posredi talas bankrota.
“Trenutno smo svjedoci velike strukturne promjene u ekonomiji – tranziciji sa starih tehnologija i izvora energije – s prljave prema zelenoj energiji. Sve to opterećuje kompanije i neki poslovni modeli više nisu konkurentni”, rekao je Grop.
Posebno je pogođeno građevinarstvo, koje pored velikih troškova zbog zelene tranzicije pati od visokih cijena energenata, ali i povećanja kamata i problemima u lancima snebdijevanja.
Ukupno je prošle godine 81 građevinska kompanija pokrenula stečaj, a posljedično su zaustavljeni i mnogi projekti širom Njemačke, pišu nezavisne.
