Također, Ministarstvo trgovine Federacije Bosne i Hercegovine pokrenulo je proceduru donošenja potpuno novog zakona o zaštiti potrošača u FBiH koji bi trebao zamijeniti postojeći Zakon koji je donesen 2006. godine, piše Biznis.ba.
O toj tematici razgovarali smo sa Gordanom Bulić, predsjednicom Kluba potrošača Tuzlanskog kantona.
Ona podsjeća da je akcija zaključavanja cijena krenula od 15. decembra na incijativu federalnog ministra trgovine.
“On se zaista potrudio da obiđe sve veće trgovinske sisteme i da sa njima dogovori prihvatanje akcije. Nakon toga, akcija je počela i ona je uključivala 40 proizvoda, a cijene su zaključane na nivo na kojem su zatečene 15. decembra. Nisu birani ni najlošiji ni najjeftiniji proizvodi, nego oni koji su imali najveći promet, odnosno oni koje potrošači najčešće biraju. Trgovinski sistemi su obećali da će se pridržavati te akcije, bez obzira na rast cijene troškova, što su i učinili. Ta je kampanja završena 15. marta, nažalost, mi kao Udruženje nismo imali kapacitet da to značajnije izanaliziramo. Ali smatramo da se trebala veća medijska pažnja posvetiti tome jer nam se mnogi potrošači žale da nikada nisu čuli za pomenutu akciju”, kaže Bulić za Biznis.ba.
Dodaje da je u međuvremenu ministarstvo otvorilo javni poziv za sve ostale trgovce koji žele da se priključe toj akciji kako bi se povećala konkurentnost.
“Taj javni poziv je još uvijek otvoren, a u međuvremenu su priključili i neki manji i srednji trgovci. Tako da je sada broj proizvoda povećan na preko 60. Mi sada radimo ankete sa potrošačima po maloprodajnim objektima, pa ćemo vidjeti kakvi će biti rezultati. No, sami trgovački centri imaju svoje statistike i oni su nam kazali da su “zaključani proizvodi” imali značajno veći promet, čak i po 200-300 posto što govori da su potrošači ipak prepoznali akciju. Mi iz ekonomske struke znamo da to nije primjerena akcija jer mi imamo slobodno tržište, ali u svakom slučaju podržavamo ovu akciju, jer ona, kao i niz drugih, su usmjerene prije svega na smanjenje rasta inflacije i na povećanje konkurentnosti među trgovcima. Jer neko ko nije u toj akciji i ko nije ponudio neki svoj proizvod naravno da će se bojati za svoju tržišnu poziciju. Nama nije bitno je li on uključen u samu akciju zaključavanja cijena, ali bitno nam je da on sam, samoincijativno, snizi cijenu proizvoda koja je zaključana kod nekog drugog trgovca. Nažalost, neke druge institucije su se trebale uključiti u sve ovo, kao npr. Konkurencijsko vijeće, radne grupe za socijalnu sigurnost i podršku građanima, ministarstva poljoprivrede itd. Svi bi oni trebali biti podrška ovakvim akcijama”, kaže Bulić.
U toku su razgovori o novom Zakonu o zaštiti potrošača, a Bulić podsjeća da je u našoj zemlji donesen Zakon o zaštiti potrošača u BiH i on je dio projekta jedinstvenog ekonomskog prostora BiH, međutim, zbog raznih opstrukcija i političkog neslaganja uglavnom na relaciji Federacija – Republika Srpska, imali smo malo poteškoća oko primjene tog zakon, kao i problema sa primjenom tog zakona.
“U okviru predpristupnog procesa BiH ka Evropskoj uniji nije se toliko obraćala pažnja na ovaj segment, kao o nekim drugim kao što je sigurnost, ali vjerujemo da će se to promjeniti otvaranjem pregovora. Jer i to je ono što mi moramo da ispunimo da bismo sustigli evropskog zakonodavstvo. Jedan od načina je donošenje zakona na federalnom nivou, ali mislim da je BiH ipak jedinstveno tržište i puno nam je bolje da imamo dobru državnu regulativu. Nije logično da imamo dva zakona o zaštiti potrošača, a pritom imate proizvođače i trgovce koji normalnu rade u oba entiteta. Ja se ipak nadam da će otvaranjem pregovaračkog procesa sama EU više pažnje posvetiti ovom problemu i da ćemo stvoriti zakonski okviri koji je puno bolji od onog koji je usvojen 2006. godine”, kaže Bulić.
Najavljen je moderan zakon koji uvodi savremene tehnologije, ali ostavlja mogućnost i za tradicionalne načine trgovine.
“Zakonom nisu nikada isključeni tradicionalni načini trgovine i nisu isključeni dobri trgovinski običaji. Mi imamo tehnološki vrlo inovativne načine kupovanja. Mi do pojave pandemije nismo imali značajniji broj kupovanja na daljinu, odnosno elektronski – preko interneta. Naročito to nismo imali od strane starijih osoba, odnosno onih koji nemaju informatičko obrazovanje. No pojavom covida odnosno lockdowna, mnogi su počeli kupovati preko interneta čime je došlo do širenja lepeze proizvoda. Svi vidimo svakodnevno ljude koji rade dostavu hrane po gradovima. To su već veliki sistemi koji posluju po BiH. Također, svjedoci smo da jako brzo rastu tzv. ekspresne odnosno brze dostave. U našoj zemlji još uvijek nije donesen Zakon o elektronskoj trgovini, a Zakon o zaštiti potrošača to samo djelimično dodiruje. Nadamo se da će u novom Zakonu to biti detaljno obrađeno, jer je internet tržište u ovom momentu dobro tlo za prevarante i kriminalce”, navodi Bulić.
Pregovori o novom zakonu vode se uz prisustvo svih zainteresiranih strana, od potrošača, preko ministarstva do trgovaca.
“Ovo je tek početak. Radna grupa tek stvara nacrt Zakona o zaštiti potrošača i, kao što je uobičajeno, koristimo Zakone iz drugih susjednih zemalja odnosno sličnih tržišta. Također, uključeni su svi oni koji su zainteresovani za odredbe Zakona, odnosno svi oni na koje će Zakon imati utjecaj. Niko ne želi da se zakonom ugorozi određena grupa jer se onda onda odražava na sve ostale. Meni je drago da su svi uključeni i da pokazuju interes, samim tim, trebali bi da budu dobri rezultati i da sam nacrt Zakona bude poprilično kvalitetan”, navodi Bulić za Biznis.ba.
