Istraživači širom svijeta tragaju za geološkim vodonikom, resursom koji bi mogao pomoći čovječanstvu odmaknuti se od fosilnih goriva.
Geološki vodonik, poznat i kao bijeli, zlatni ili prirodni vodonik, gas je ispod Zemljine površine koji, smatra se, nastaje visokotemperaturnim reakcijama između vode i minerala bogatih željezom, piše CNBC.
Vodonik je ključan element u energetskoj tranziciji prema održivim izvorima energije, no proces njegove proizvodnje uglavnom podrazumijeva upotrebu fosilnih goriva poput ugljena i prirodnog gasa što stvara velike količine stakleničkih gasova.
Dakako, postoje ekološki prihvatljive metode proizvodnje vodonika. Zeleni vodonik proizvodi se iz viška obnovljivih izvora energije korištenjem čiste električne energije (solarne energije ili energije vjetra) za elektrolizu vode, no taj je proces zasad skuplji od proizvodnje sivog vodonika iz prirodnog gasa reformacijom metana.
U tom kontekstu, porastao je interes za geološkim vodonikom pa za njim sada tragaju po SAD-u, Kanadi, Australiji, Francuskoj, Albaniji, Španjolskoj, Kolumbiji i Južnoj Koreji.
U prilog tome govori istraživanje koje je u martu objavila konsultantska firma Rystad Energy, a koje je pokazalo da je krajem prošle godine 40 kompanija tragalo za prirodnim nalazištima vodonika, četvorostruko više nego 2020. godine.
Geološki vodonik nenamjerno su otkrili radnici kanadske firme Hydroma još 1987. godine u zapadnoafričkoj državi Mali, u malom selu otprilike 60 kilometara udaljenom od glavnog grada Bamaka. Bušili su tlo u potrazi za vodom, no umjesto nje naišli su na obilje vrlo zapaljivog gasa bez mirisa. Bunar su ubrzo začepili i zaboravili na njega.
Dvije decenije kasnije, istraživanja na tom mjestu pronašla su izvore geološkog vodonika koji se danas koristi za napajanje malijskog sela Bourakébougou.
Prošle godine, istraživači u sjeveroistočnoj Francuskoj pokrajini Lorraine otkrili su vjerovatno najveće svjetsko nalazište prirodnog vodonika do danas, to otkriće dodatno je potaknulo ljude na razmatranje vodonikovog potencijala u kontekstu prelaska na čistu energiju.
“Prirodni vodonik izazvao je veliko uzbuđenje, ali pomalo je neizvjesno govoriti o njegovom potencijalu jer ni jedan od ovih projekata nije započeo s proizvodnjom i izvlačenjem vodonika – osim onog u Maliju”, rekao je Minh Khoi Le, voditelj istraživanja vodonika u Rystad Energyju.
Dodao je kako još uvijek postoji “mnogo upitnika oko cijele priče o prirodnom vodoniku”, no čini se da bi ideja mogla imati pokriće.
Što kažu skeptici? Ipak, u nju nisu svi uvjereni.
“Ponekad želimo trčati prije nego što možemo hodati”, kazala je Ana Maria Jaller-Makarewicz, energetska analitičarka na Institutu za energetsku ekonomiju i finansijsku analizu (IEEFA) pa naglasila da bi najprije trebali pronaći način da sivi vodonik zamijenimo zelenim.
Takođe, grupa akademika, naučnika i inženjera okupljena u Hydrogen Science Coalition na svom blogu nedavno je istakla da geološka otkrića vodonika trenutno opskrbljuju svijet s manje dnevne energije nego jedna vjetroturbina.
“Uprkos nedavnim visokoprofilnim otkrićima od Francuske do Albanije, jedina svjetska dokumentovana bušotina za proizvodnju vodonika nalazi se u Maliju i proizvodi gotovo čisti vodonik iz plitkog sloja rezervoara vrlo malom brzinom od oko pet do 50 tona godišnje. To je ekvivalentno 0,3 do tri barela nafte dnevno – izlaznoj snazi manjoj od desetine jedne vjetroturbine srednje veličine”, naglasio je geostrateg i energetski konzultant dr Arnout Everts.
Komentarisao je i potencijal nalazišta s najvećim izmjerenim protokom bijelog vodonika do danas.
“S oko 200 tona vodonika godišnje, procijenjeni protok albanskog nalazišta samo je 1/350 onoga što bi zahtijevala tipična čeličana koja godišnje troši 70 tisuća tona vodonika”, pojasnio je Everts.
Nadalje, stručnjaci okupljeni u Hydrogen Science Coalition izrazili su zabrinutost za okolinu zbog procesa ekstrakcije geološkog vodonika, izazovnog transporta te distribucije što znači da se taj gas vjerovatno neće naći tamo gdje je najpotrebniji, smatraju.
“Uzimajući u obzir dosadašnja saznanja, izgledi za otkrivanje geološkog vodonika koji bi se mogao izvlačiti u količinama usporedivim s velikim nalazištima prirodnog gasa čine se prilično skromni”, zaključili su oni, a prenosi Poslovni dnevnik.
