Hmelj (Humulus lupulus L.) je u prirodi samonikla biljka koja raste na vlažnim mjestima, uz rubove šuma gdje se penje po grmlju i stablima, šikarama i živicama, uz rijeke i potoke, piše Agroklub.
Podsjeća na divlje šparoge
Njegovi izdanci podsjećaju na divlje šparoge i vrlo su cijenjeni. U Belgiji i Nizozemskoj se prodaju i do 1.000 eura po kilogramu, piše East Fruit. No, sve je popularniji i u drugim zemljama.
Ono što ih čini tako skupima je to što se hmelj većinom ne uzgaja za ove svrhe, nego ga pojedinci beru u svojoj okolini. Osim toga, vrlo su osjetljivi, teško se čuvaju duže vrijeme, brzo venu zbog čega se moraju konzumirati odmah nakon berbe jer je svježina ključna za njihov okus.
Imaju protuupalna svojstva
Preporuka je da se kratko termički obrade, a imaju okus sličan kelju, s orašastom, ali i notom hmelja. Pripremaju se jednako kao obične šparoge – pirjaju se na maslacu s malo soli i limunovim sokom ili kratko kuhaju na pari. Odlično se slažu s kuhanim krumpirom, ribom i piletinom ili pak u omletu s jajima.
Izdanci ove biljke nutritivno su vrijedni jer osim vlakana sadrže brojne vitamine, i minerale, a najviše vitamin C i A te kalij. Bogati su antioksidansima te imaju protuupalna svojstva. Osim toga, sadrže i spoj ksantohumol koji je učinkovit protiv nesanice, a pojedina su istraživanja pokazal da može biti djelotvoran protiv nesanice, ali i raka dojke i prostate. Ovog spoja ima najviše u češerima zrelog hmelja koji se koriste kao čaj.
Dobrobit ove biljke, kao i cijena koju postiže mogli bi potaknuti male poljoprivrednike da pokrenu uzgoj na svom zemljištu.
