Ovaj val globalnog duga bio je najveći, najbrži i najopsežniji rast duga od Drugog svjetskog rata, koji se poklopio s pandemijom Covid-19, piše financa.
“Ovo povećanje označava drugi uzastopni kvartalni porast, a ponajviše je potaknuto tržištima u razvoju, gdje je dug porastao na neviđenu visinu od preko 105 trilijuna dolara – 55 trilijuna dolara prije više od deset godina”, rekao je IIF u svom kvartalnom izvješću Global Debt Monitor objavljenom u svibnju.
Otprilike dvije trećine duga od 315 trilijuna dolara potječe iz razvijenih gospodarstava. A Japan i Sjedinjene Države najviše doprinose toj hrpi duga, piše CNBC.
Međutim, omjer duga i BDP-a za zrela gospodarstva – koji se smatra dobrim pokazateljem sposobnosti zemlje da servisira svoje dugove – općenito pada.
S druge strane, tržišta u nastajanju imala su 105 trilijuna dolara duga, ali je njihov omjer duga i BDP-a dosegao novu najvišu razinu od 257%, čime je ukupni omjer porastao prvi put u tri godine.
Kina, Indija i Meksiko dali su najveći doprinos, navodi se u izvješću.
IIF je identificirao tvrdokornu inflacijuInflacija je povećanje opće razine cijena u određenom vre…, rastuća trgovinska trvenja i geopolitičke napetosti kao čimbenike koji bi mogli predstavljati značajan rizik za dinamiku duga, “vršeći pritisak na povećanje globalnih troškova financiranja”.
“Dok bi zdravstvena bilanca kućanstava trebala pružiti zaštitu od ‘viših za duže stope’ u kratkoročnom razdoblju, deficiti državnog proračuna još uvijek su viši od razina prije pandemije”, dodao je IIF.
Od ukupnog duga od 315 trilijuna dolara, dug kućanstava, koji između ostalog uključuje hipoteke, kreditne kartice i studentski dug, iznosio je 59,1 bilijun dolara.
Poslovni dug, koji korporacije koriste za financiranje svog poslovanja i rasta, iznosio je 164,5 trilijuna dolara, od čega samo financijski sektor čini 70,4 trilijuna dolara. Javni dug čini ostatak od 91,4 trilijuna dolara.
