Ovaj trend uzrokovan je nizom faktora, koji su uzburkali tržište kafe, a posljedica je poremenćena ravnoteža ponude i potražnje.
Svjedoci smo nepovoljnih promjena u lancu distribucije, koje dodatno povećavaju troškove transporta i distribucije kafe. Ovo sve zajedno doprinosi rastu cijena na globalnom nivou. Pitanje dana je zato: kako će ovi globalni tokovi uticati na cijene kave kod nas? Da li naši proizvođači kave mogu ostati izuzeti iz globalnih promjena? Za sada im to uspijeva, ali – po koju cijenu i koliko to utiče na njihovo poslovanje?
Da bismo bolje razumjeli situaciju, najprije ćemo je malo detaljnije analizirati
Prva komponenta ovog kompleksnog problema leži u drastičnim klimatskim promjenama koje su pogodile dve ključne zemlje proizvođače kave. Vijetnam, najveći proizvođač robuste, već dvije godine za redom trpi zbog dugotrajnih suša. Iste su ozbiljno narušile zdravlje biljaka i smanjile prinose. Ovo je dovelo do nedostatka kave na tržištu. A kada potražnja premaši ponudu, to neminovno dovodi do značajnog rasta cijena.Stoga smo svjedoci situacije u kojoj je robusta, po prvi put u povijesti, nadmašila cijenu arabike.
S druge strane, Brazil, dominantan proizvođač arabike, suočava se sa obilnim kišama. Iste su oštetile usjeve i dodatno smanjile proizvodnju, pa od kraja 2023. godine, bilježimo rast cijene arabike za oko 40%.
Uz klimatske izazove, dodatni pritisak na tržište dolazi iz poremećaja na međunarodnim trgovinskim rutama. Pandemija COVID-19 je poremetila globalne lance distribucije. Taman kada je izgledalo da se polako stabilizira, novi problemi, poput logističkih zastoja i nedostatka radne snage, dodatno otežavaju situaciju. Ovi faktori rezultirali su sporijim isporukama i povećanim troškovima transporta. Svi navedeni problemi se direktno odražavaju na cijenu kave. Za sada, na globalu. Dodatno, u posljednjih nekoliko godina, svjedoci smo i stalnog rasta troškova energije koji utiču na mnoge industrije, uključujući i proizvodnju kave.
Konačno, globalna politička situacija, obilježena je sve učestalijim oružanim sukobima, dodatno utiče na tržište kafe. Konflikti širom svijeta poremetili su trgovinske tokove i stvorili neizvjesnost koja odvraća investicije i destabilizira cijene. Napadi Huta na teretne brodove u Crvenom moru prisiljavaju brodove da koriste alternativne rute, poput obilaska oko Afrike i Rta Dobre Nade, umesto Suetkog kanala. Ovo značajno komplicira tranzitno vrijeme brodova iz Azije prema Europi sa 30 na 90 dana što povećava troškove transporta i cijene sirove kave.
Imajući sve navedeno u vidu, situacija na tržištu, čini se, nikad nije bila kompleksnija i očigledno je da će stabilizacija tržišta zahtjevati vrijeme, navodi Blic.
