Christine Lagarde, predsjednica Europske centralne banke, komentirala je ovu odluku i njene posljedice.
Na pitanje zašto se smatralo da je pravo vrijeme za to, predsjednica Europske centralne banke (ECB) Christine Lagarde rekla je da je upravni odbor prošli tjedan odlučio da smanji kamatne stope za 0,25 postotnih poena.
Zbog dostupnih podataka smatrali smo da će inflacija nastaviti padati prema našem cilju prema 2%. Dat ću vam tri poodatka. 10,6; 5,2 i 2,6. Najviša inflacija je bila 10,6%, i to u listopadu 2022. Prošlog rujna odlučili smo da zamrznemo stope, a inflacija u eurozoni je aktivna.
Ključna posljedica naših odluka bilo je malo smanjenje kamataKamata je cijena uporabe tuđih novčanih sredstava. Kamate … koje ljudi plaćaju. Ako vam je potreban hipotekarni kredit jer planirate kupiti nekretninu, ako imate firmu i želite da investirate i potrebno vam je financiranje, banke su će vam ponuditi snižene kamate, niže nego prije godinu dana.
Trebamo li se plašiti stagflacije?
“Ne bih rekla da je to bila stagflacijaU ekonomiji, stagflacija ili recesijska inflacija je situaci…. InflacijaInflacija je povećanje opće razine cijena u određenom vre… je padala, ali smo imali i stagnaciju. Pozitivno smo iznenađeni prvim kvartalom 2024. godine. Ostvarili smo rast od 0,3%, dok su svi očekivali 0,1%. To nas je navelo da poboljšamo naše prognoze rasta u 2024. Dakle, umjesto 0,6%, ako se dobro sjećam, predviđali smo da će rast iznositi 0,9%“, rekla je ona.
“Za 2025. smo predvideli rast od 1,4%, a za 2026. rast od 1,5%. Dakle, rekla bih da smo na početku oporavka Ovo vidimo iz PMI indikatora, što pokazuje očekivanja u poslovnom sektoru. Kada je riječ o uslužnim djelatnostima koje nastavljaju da bilježe natprosječan rast. Ukoliko govorimo o proizvodnji koja je pred ključnom točkom u kojoj gospodarstvo počinje ponovo rasti”, nastavila je Christine Lagarde.
Koji su geopolitički rizici i izazovi svjetske ekonomije
Svjetska ekonomija je povezana sa potencijalnim geopolitičkim rizicima. Christine Lagarde je spomenula tri vrste najvećih izazova, odnosno rizika. Prvi su ratovi u Ukrajini i na Bliskom istoku, zatim podjela tržišnih ekonomija koju predvode SAD i Kina, kao i rizik od klimatskih promjena.
“Prvo, neposredni geopolitički rizici. Postoji užasan rat između Rusije i Ukrajine. Drugi se odnosi na tragični sukob na Bliskom istoku. Ovo je prva kategorija geopolitičkih rizika. U drugoj kategoriji su opći trendovi geopolitičkih podjela između nekih razvijenih zemalja, koje predvode Sjedinjene Američke Države, i nekih zemalja u razvoju, posebno Kine. Spomenula bih i treći rizik, koji nije neposredan, ali ako se dogodi, jer ništa ne poduzimamo, je rizik od klimatskih promjena.”
Trgovinske tenzije postoje između Sjedinjenih Država i Kine. Europa je također povećala carine za Kinu. Da li je ovo adekvatan pristup?
“Kada bi sve zemlje poštovale ova pravila i suzdržavale se od trikova, kršenja, izuzetaka i subvencija, svjetska ekonomija bi bila u boljem stanju. Zabrinuta sam zbog sve većeg kršenja pravila, kako jaz između zemalja raste. Ova pravila se krše deset puta više u protekle tri godine”, istakla je ona.
Lagarde se slaže s mišljenjem analitičara koji tvrde da Europa gubi bitku kada je u pitanju konkurentnost i da su potrebne radikalne promjene.
“Ovo nije ništa novo. Europu je uvijek mučio nedostatak konkurentnosti, barem u posljednjih nekoliko desetljeća. Ali ova situacija se sada pogoršava”, rekla je ona.
Što se tiče financijske analize, Lagarde smatra da je “likvidno, jedinstveno tržište jedan od odgovora na to”.
“Moramo poboljšati produktivnost. Potrebno nam je više inovacija. Ali su nam potrebna i financijska sredstva koja trebaju kako bi poduzetnici i velike kompanije ovdje mogle dobiti sredstva. I to je nešto što možemo postići, ne ovisiti o vanjskim faktorima već o samima sebi. Zaista se nadamo da će politički zamah rezultirati hitnim planom akcije u tom smjeru”, zaključila je Christine Lagarde, piše financa.
