FAO-v indeks cijena košarice osnovnih prehrambenih proizvoda iznosio je u junu u prosjeku 120,6 bodova. Isti je kao i u maju, prema revidiranom podatku. U odnosu na prošlogodišnji juni cijene su bile niže za 2,1 posto..
Novi podaci pokazuju da su cijene hrane u maju bile porasle za jedan posto. Prva procjena bila je pokazivala stagnaciju.
Najviše su u junu poskupjela biljna ulja, za 3,1 posto u odnosu na prethodni mjesec. Uzrok je val potražnje za palminim uljem. Poticaj im je bila i snažna potražnja sektora biogoriva u Americi za sojinim i suncokretovim uljem.
Zamjetno je poskupio i šećer, za 1,9 posto. Budući da trgovci strahuju od nepovoljnih vremenskih prilika i monsuna na proizvodnju u Brazilu i Indiji, vodećim izvoznicima.
Porasle su i cijene mlijeka i mliječnih proizvoda, za 1,2 posto, odražavajući poskupljenje maslaca u uvjetima pojačane globalne potražnje i sezonski uvjetovane slabije ponude mlijeka iz zapadne Europe.i niskih zaliha u Oceaniji.
Žitarice su pak u lipnju pojeftinile za 3,0 posto u odnosu na maj zahvaljujući poboljšanim izgledima za proizvodnju. Cijene mesa zadržale su se na svibanjskoj razini. Blago poskupljenje ovčetine, svinjetine i govedine neutraliziralo poskupljenje mesa peradi.
Rekordna proizvodnja žitarica utiče na cijene hrane
U odvojenom izvješću o ponudi i potražnji na tržištima žitarica FAO je blago podigao procjenu globalne proizvodnje u sezoni 2024/2025., na 2,854 milijarde tona. Procjena pokazuje da bi svijet u novoj sezoni trebao proizvesti najviše žitarica otkada FAO objavljuje izvješća.
Urod kukuruza u Argentini, Brazilu, Turskoj i Ukrajini trebao bi biti bolji no što se očekivalo. Očekuje se da će nadoknaditi slabije izglede za Indoneziju, Pakistan i nekoliko zemalja na jugu Afrike, objašnjavaju.
Podignuta je i procjena proizvodnje pšenice, na 789 milijuna tona, zahvaljujući dobrim prognozama za Aziju, posebno Pakistan, koje bi trebale neutralizirati očekivani pad proizvodnje u Rusiji zbog nepovoljnih vremenskih prilika.
I proizvodnja riže trebala bi dosegnuti najvišu razinu otkada FAO objavljuje podatke, od 535,1 milijun tona, navodi Hrportfolio. Potrošnja žitarica trebala bi dosegnuti rekordnih 2,856 milijardi tona, pokazuju blago podignute FAO-ve procjene.
Zalihe žitarica vjerojatno će na kraju nove sezone, u julu iduće godine, biti veće za 1,3 posto nego na njezinom početku i dosegnuti 894 milijuna tona, izračunali su FAO-u, blago snizivši dosadašnju procjenu. Obujam međunarodne trgovine žitaricama trebao bi se pak u sezoni 2024/2025. smanjiti za tri posto, na 481,1 milijun tona, pokazuju novi izračuni.
