Rekla je u intervjuu portalu CdM ministarka ekonomije Dragica Sekulić. Napominje kako je fokus Vlade u prethodnom periodu bio na razvoju ambijenta koji bi podstakao investitore da ulažu u obnovljive izvore električne energije. Rezultat tog rada, kaže ministarka Sekulić, jeste ulaganje renomiranih evropskih investitora u obnovljive izvore energije. Ministarka Sekulić, između ostalog, u intervjuu portalu CdM poručuje da je u toku procedura zaključenja ugovora sa prvorangiranim ponuđačem za ekološku rekonstrukciju TE Pljevlja.
CdM: Koliko je novca uloženo u obnovljive izvore energije, koji su sve projekti realizovani?
Sekulić: U prethodnom periodu, fokus Vlade Crne Gore je bio na razvoju ambijenta koji će podstaći investitore u ulaganje u obnovljive izvore eleketrične energije. Rezultat tog rada je ulaganje renomiranih evropskih investitora u obnovljive izvore kao što su Akuo i Enemalta. Takođe, dodatni pokazatelj odličnog poslovnog ambijenta za ulaganje u obnovljive izvore jeste potpisan ugovor za izgradnju solarne elektrane od 250 MW, sa konzorcijumom koji pored EPCG čini i renomirana finska kompanija FORTUM, kao i zainteresovanost njemačke kompanije WPD, jednog od lidera u izgradnji vjetroelektrana u Evropi, za izgradnju vjetro elektrane Brajići. Takođe, trebamo napomenuti i zainteresovanost austrijske kompanije Ivicom da zajedno sa našom nacionalnom kompanijom EPCG gradi vjetroelektranu Gvozd.
Pored rezultata koji su ostvareni na razvoju poslovnog ambijenta za ulaganja u obnovljive izvore energije, država je, kroz nacionalnu kompanije EPCG, vršila i direktna ulaganja u obnovljive izvore električne energije. Naime, kao suvlasnik kompanije “Zeta energy”, EPCG je investirala 3,5 miliona eura u rekonstrukciju hidroelektrane “Glava Zete” i tom prilikom povećala njenu instalisanu snagu sa 4,4 MW na 5,6 MW . ECPG je kroz “Zeta energy”, investirala i 3,3 miliona eura u rekonstrukciju mHE “Slap Zete” i tom prilikom povećala instalisanu snagu sa 1,2 MW na 1,7 MW.
CdM: Crna Gora se u maju ove godine pridružila grupi zemalja, ne tako velikoj u svijetu, koje se mogu pohvaliti da su svu potrebnu električnu energiju u određenom periodu proizvele iz domaćih obnovljivih izvora energije. Šta nam govori ova činjenica?
Sekulić: Zapravo, u maju ove godine, pa onda još jednom početkom novembra, Crna Gora je sve svoje potrebe za električnom energijom zadovoljavala iz obnovljivih izvora, a da pri tome nije radila termoelektrana, odnosno nije bilo ni grama emisije gasova sa efektom staklene baste. Naravno, govorimo o desetak dana, u godini koja ima 365 dana, što znači da je pred nama još uvijek ogroman posao u tranziciji prema čistim izvorima energije, ali ovaj fenomen potvrđuje dvije važne ćinjenice:
Prvo, ulaganja u izgradnju novih obnovljivih izvora počela su da daju rezultate. Instalisana snaga proizvodnje u Crnoj Gori u protekle tri godine porasla je za preko 10 odsto. Održavanje postojećih elektrana je na visokom nivou, pa su praktično svaka povoljna hidrološka prilika i svaki dobar vjetar maksimalno iskorišćeni.
Druga važna činjenica je da ovakav rad potvrđuje da je, uz posebnu pažnju i dodatne napore, potrošače moguće pouzdano snabdijevati energijom i bez fosilnih goriva. U svijetlu globalnih ciljeva borbe protiv klimatskih promjena, i danas svima nama daleke 2050. godine, ovo je potvrda da su ekološki prihvatljiva rješenja na dohvat ruke.
CdM: Jesu li obnovljivi izvori energije jedan od naših najznačajnijih razvojnih potencijala i zašto?
Sekulić: Ovo pitanje moramo tretirati pažljivo i na osnovu činjenica. Kada su u pitanju prirodni potencijali, stvari su prilično očigledne – sa blizu 2500 sunčanih sati godišnje, Podgorica je jedan od najosunčanijih glavnih gradova Evrope. Svi smo nekada učili da u Crnoj Gori imamo i mjesto sa najvećom količinom padavina u bivšoj Jugoslaviji. Ako dodamo na to reljefne karakteristike našeg terena, jasno je da raspolažemo izuzetnim solarnim, hidroenergetskim ali i vjetropotencijalom.
Bitan faktor je i činjenica da je cijena pojedinih tehnologija u posljednjih nekoliko godina doživjela značajan pad. Upravo kombinacija tih okolnosti, uz pravovrmeno prepoznavanje ove razvojne prilike od strane Vlade, dovela je do toga da mi danas već imamo konkretne korake u realizaciji jedne od najvećih solarnih elektrana u ovom dijelu svijeta, dvije nove vjetroelektrane, ali i konačno pokretanje višedecenijkog projekta hidroelektrane Komarnica, na način koji je u potpunosti usaglašen sa savremenim principima zaštite životne sredine.
CdM: Kada bi, prema procjenama, trebalo da bude završena vjetroelektarana Brajići, te koliki je njen značaj za elektroenergetski sistem?
Sekulić: Vjetrolektrana Brajići će povećati instalisanu snagu crnogorske proizvodnje za 10 procenata. Ta činjenica najbolje oslikava njen značaj. Druga bitna činjenica je da se radi o još jednom projektu, koji će biti realizovan bez ikakvih finansijskih podsticaja. Dakle neće uticati na povećanje, već naproviv, pospješiće pad cijena električne energije na tržištu.
Naravno, ovakvi izvori otvaraju i nove izazove pred energetski sektor, pa će njeno puštanje u rad zahtijevati dodatne napore operativnog osoblja koje upravlja našim energetskim sistemom, zahtijevaće dodatne resurse za balansiranje sistema, unaprjeđenje prakse i niz drugih promjena, ali se zapravo radi o pokretanju lanca pozitivnih promjena i otvaranju novih, tzv. zelenih poslova.
I ono što je jako važno razjasniti – nove solarne i vjetroelektrane ni na koji način ne dovode u pitanje valorizaciju naših najkvalitetnijih hidropotencijala. Naprotiv, oni ističu u prvi plan još jaču potrebu za njima, kako bi sistem mogao da funkcionišđe stabilno. Zato i možemo očekivati prve ugovore vezane za gradnju Komarnice naredne godine i upravo iz tog razloga se intenzivno oživljava priča o Kruševu, ali i drugim velikim hidropotencijalima.
CdM: Kada će početi radovi na izgradnji solarne elektrane na Briskoj Gori kod Ulcinja, te kada možemo očekivati prve kilovate? Kolika je vrijednost ovog projekta?
Sekulić: Realizaciju projekta izgradnje jedne od najvećih solarnih elektrana u Evropi instalisane snage 250 MW, koji predviđa investiciju od oko 200 miliona eura, koja treba da stalno zaposli 226 ljudi, karakteriše i to da možda efekti njene realizacije u samom početku nijesu vidljivi građanima. Razlog ovoj činjenici leži u tome što u početku realizacije ovog kapitalnog projekta značajne aktivnosti se odvijaju na pripremi za realizaciju projekta.
Ova priprema se ogleda u:
sprovođenu aktivnosti na osnivanju projektne kompanije (SPV), koja će biti zadužena za realizaciju projekta, te se očekuje njena skora registracija, što je od presudnog značaja za dalji razvoj projekta.
Pripremi prostorno-planske dokumentacije. Kao što je poznato predmet Javnog poziva bilo davanje u zakup zemljišta u državnoj svojini ukupne površine 6.621.121 m2, sastoji se od zemljišta površine 2.930.243 m2, za koje postoji važeća prostorno-planska dokumentacija sa namjenom za izgradnju solarnih elektrana i zemljišta površine 3.690.878 m2, a za koje je potrebno donijeti prostornu-plansku dokumentacija na osnovu idejnog rješenja prvorangiranog ponuđača. Shodno tome u proteklom periodu započete su aktivnosti na donošenju prostornu-plansku dokumentacija, što će investitoru omogućiti dalju razradu tehničke dokumentacije od potrebnog nivoa za izdavanje svih potrebnih dozvola za građenje.
Intezivnoj saradanji tehničkih lica investitora i Crnogorskog elektroprenosnog sistema, na pronalaženju optimalnog tehničkog rješenja za priključenje solarne elektrane na prenosni elektroenergetski sistem i potrebne infrastukture koji je neophodno igraditi. Napominjem da ova infrastruktura će služiti ne samo u svrhu preuzimanja proizvedene energije već i stabilnijeg i sigurnijeg napajanja konzuma na području Ulcinja i Bara.
Iz svega navedenog, sigurna sam da je jasnije koji je obim i intezitet posla u toku, uz očekivanje da će već tokom naredne godine biti vidljivo i na terenu, a naravno da ćemo nastaviti da pratimo realizaciju Ugovora koji do sada karakteriše poštovanje svega ugovorenog.
CdM: Kada će biti realizovana ekološka rekonstrukcija TE Pljevlja, te koliko će radovi trajati?
Sekulić: Procedura zaključenja ugovora sa prvorangiranim ponuđačem je u toku. Projekat će se izvoditi fazno, ali ono što je posebno bitno, odvajanje toplote za potrebe grada biće realizovano već u prvoj godini, nakon čega će, tokom naredne dvije godine uslijediti instalacija opreme za desumporizaciju i denitrifikaciju.
