Ambasador Republike Azerbejdžan u Bosni i Hercegovini Vilayat Mukhtar oghlu Guliyev u intervjuu za Preporod.info poručio je kako će odnosi između ove dvije prijateljske zemlje biti ojačani u svim oblastima koje su potrebne, kao i da postoji dovoljno mogućnosti i potencijala za saradnju u oblastima turizma, ugostiteljstva, građevinarstva, poljoprivrede, prehrambene industrije i razmjene studenata, prenosi Anadolija.
Istakao je da bi isporuka azerbejdžanskog gasa u Bosnu i Hercegovinu mogla biti jedan od najvažnijih projekata saradnje u energetskom sektoru u bliskoj budućnosti, te ukazao kakav je interes investitora Azerbejdžana prema Bosni i Hercegovini. Također je komentarisao i trenutnu političku situaciju u Bosni i Hercegovini.
Prije nekoliko mjeseci preuzeli ste poziciju ambasadora Azerbejdžana u BiH. Kako vidite političku situaciju u našoj zemlji, ali i stanje u kojem se građani i društvo nalaze? Imate li neki savjet, rješenje?
Ambasador Guliyev: Prošlo je više od tri mjeseca otkako sam došao u Bosnu i Hercegovinu. Naravno, ovaj kratki period nije dovoljan da se upozna zemlja i njen narod, te da se identifikuju problemi u cjelini i da se pokaže rješenje. Ali već 30 godina nakon Dejtonskog sporazuma, bosanski narod stoji uspravno u Bosni i Hercegovini. Nije izgubio svoju vrijednost. Uprkos svim poteškoćama, on i dalje postoji. Ima svoje vjerske i nacionalno-historijske vrijednosti. Nosi zdrav nacionalni duh. Veoma ih je važno održati u životu i prenijeti na mlade generacije. Smatram da su najteža vremena iza nas. Od prvog susreta bosanski gradovi i sela su mi se činili razvijenijima. Radujem se budućnosti zemlje i ljudima s većim nadama. Razvijanje ljudskog potencijala i sprečavanje “odliva mozgova” iz Bosne i Hercegovine su veoma važna pitanja u ovom trenutku.
Imali ste jako malo vremena da se upoznate s ljepotama BiH, no, šta Vam se najviše dojmilo za sada? Kakve su Vam impresije?
Ambasador Guliyev: Priroda je predivna. Volim sela Bosne i Hercegovine. Svi su u miru s svojim džematom i dobronamjernim narodom. Po mom mišljenju, bosanski muslimani su više polusemitski u svojim vjerskim uvjerenjima. Impresivno je da građani Bosne i Hercegovine više poznaju Azerbejdžan u odnosu na druge evropske zemlje, pokazuju interesovanje za našu kulturu i historiju. Bilo je zadovoljstvo degustirati bosansku kuhinju, koja ima historijsku tradiciju među svjetski poznatim kuhinjama. Po mom mišljenju, Bosna i Hercegovina može ostvariti veliku ekonomsku dobit kao rezultat razvoja prehrambene industrije u vrijeme kada su svjetske potrebe za prirodnom, i visokokvalitetnom hranom svake godine sve veće. Već razmatramo načine za uspostavljanje saradnje s Azerbejdžanom po tom pitanju u budućnosti. Naravno, vaša zemlja s ovim ljepotama zaslužuje veći priliv turista.
Vaša ekselencijo, kako vidite odnose između BiH i Azerbejdžana, u kojim oblastima u Vašem mandatu oni mogu biti unaprijeđeni?
Ambasador Guliyev: Relativno kratko je prošlo otkako sam preuzeo ovu poziciju. Naravno, preuzeli smo na sebe odgovornost da približimo naše zemlje i narode i da ojačamo međusobnu saradnju u svim oblastima koje su potrebne. Prije svega, mogu reći da je interesovanje za Bosnu i Hercegovinu u Azerbejdžanu uvijek bilo veliko. Baku i Sarajevo postali su pobratimi prije 50 godina. U Bakuu odavno postoji ulica po imenu Sarajevo, također ulica po imenu Baku u glavnom gradu Bosne i Hercegovine. Naravno, važnu ulogu u ovom zajedničkom interesu i bliskosti igra i naša sudbinska sličnost.
Prilikom raspada bivšeg SSSR-a i bivše Jugoslavije, naši narodi i države su se suočili s istom situacijom. Rat, gubitak teritorije, progon nevinih ljudi, genocid, kršenje nacionalnih prava.
Naravno, ovo je tužna historija države, kao i naroda. Naš najvažniji zadatak sada je da okrenemo tužne stranice historije i gledamo budućnost.
Isporuka azerbejdžanskog gasa u BiH mogla bi biti jedan od najvažnijih projekata saradnje u energetskom sektoru u bliskoj budućnosti. Postoji dovoljno mogućnosti i potencijala za saradnju u oblastima turizma, ugostiteljstva, građevinarstva, poljoprivrede, prehrambene industrije i razmjene studenata. Azerbejdžanski biznismeni već uspješno posluju u oblasti hotelijerstva i turizma u susjednoj Crnoj Gori. Zašto ne rade u Bosni i Hercegovini? Cilj nam je da što prije skrenemo pažnju hotelima i građevinskim kompanijama na Sarajevo. Renomirana Diplomatska akademija (Ada Univerzitet) u Bakuu pokazuje veliko interesovanje za saradnju s univerzitetima u BiH u oblasti obrazovanja. Zvaničnici Ada Univerziteta već su posjetili Sarajevo i postignut je preliminarni dogovor o uspostavljanju bilateralnih odnosa s univerzitetima u Bosni i Hercegovini.
Kakvo je trenutno stanje, kolika je razmjena između ove dvije zemlje?
Ambasador Guliyev: Nažalost, naši ekonomski odnosi jos uvijek nisu dovoljno jaki. Od januara do septembra 2022. godine robna razmjena između Republike Azerbejdžan i Bosne i Hercegovine iznosila je 3,421.280 američkih dolara, od čega je uvezeno 2.602,900 američkih dolara, a izvezeno 818.380 američkih dolara. Iz Bosne i Hercegovine izvozili su se farmaceutski, kozmetički i prehrambeni proizvodi. Azerbejdžanska kompanija Az.Virt učestvuje u izgradnji mosta Počitelj u Bosni i Hercegovini. Međutim, naravno, ovaj mali dio ne odražava u potpunosti mogućnosti koje postoje.
U novembru prošle godine razgovarali smo o uspostavljanju međuvladine zajedničke ekonomske komisije Azerbejdžana i Bosne i Hercegovine u cilju proširenja ekonomske saradnje naših zemalja, na sastanku s ministricom vanjskih poslova Bosne i Hercegovine dr. Biserom Turković. Ambasada se već obratila Vladi Azerbejdžana s ovom ponudom. Naravno, i Bosna i Hercegovina treba poduzeti potrebne mjere opreza. Postojanje ovakve institucije može omogućiti okončanje postojećeg haosa i uspostavljanje ekonomske saradnje na sistematski način. Drugi važan faktor je uspostavljanje odnosa između privrednika dvije zemlje. Nadamo se da ćemo 2023. godine postići veliki uspjeh u ovim oblastima.
Azerbejdžan je imao bolnu prošlost, baš kao i Bosna i Hercegovina. Posjetili ste Srebrenicu. Kako gledate na dešavanja 90-tih godina u ovom gradu gdje je ubijeno 8.327 Bošnjaka?
Ambasador Guliyev: U pravu ste. U periodu 1992-1993, kao rezultat saradnje armenskih i snaga bivšeg Sovjetskog saveza, okupirano je do 20 posto azerbejdžanske teritorije. Počinili su genocid u gradu Hodžali u Azerbejdžanu. U jednoj noći brutalno je ubijeno 633 ljudi, uključujući djecu, žene i starce. Oko milion ljudi je nasilno uklonjeno s okupiranih teritorija. 25 godina mirovnih pregovora nije dalo nikakvu korist. Na kraju je bio rat. U drugom Karabashkom ratu, koji je trajao 44 dana, Azerbejdžan je odnio pobjedu i oslobodio svoju zemlju. Sada su veliki građevinski radovi u toku na oslobođenoj teritoriji.
Bio sam u Srebrenici prije nekoliko dana. Već sam dosta prije čitao o spomeniku ovdje i gledao dokumentarne filmove. Ali ono što sam vidio, posebno ono što sam čuo od majki Srebrenice, me zgrozilo. Odakle ta okrutnost u čovječanstvu? Zašto su srpski agresori to uradili ljudima koji su stotinama godina živjeli u miru? Ovo je užasan zločin, ne samo nad Bošnjacima muslimanima, već i nad čovječanstvom. Zatvaranje ratnih zločinaca Ratka Mladića i pokojnog Radovana Karadžića ne može se prihvatiti kao kompenzacija za ove zločine. Samo trajni mir i okončanje separatističkih tendencija u Bosni i Hercegovini mogu donijeti mir i spokoj dušama genocida počinjenog u Srebrenici.
Je li svijet, s obzirom na sva ta dešavanja i strahote, konačno spreman da se suprotstavi sukobima, da se gradi mir ili to ipak nekome ne odgovara?
Ambasador Guliyev: Ovo je dug i naporan proces. Budući da u savremenom svijetu postoje različiti interesi, njihovo pomirenje nije lagan zadatak. Azerbejdžan je 2020. godine oslobodio 75 posto svoje teritorije pod armenskom okupacijom u trajanju od skoro 30 godina. Međutim, određene moći nam nisu dozvolile da nastavimo ovaj rat do potpune pobjede. Štaviše, kao rezultat rata, stvoren je pritisak na izjavu potpisanu između Azerbejdžana, Armenije i Rusije 10. novembra 2020. godine. Armenska strana, posebno, ne uklanja svoje nezakonite separatističke snage s Karabaha, koji je teritorija Azerbejdžana, ne daje mapu miniranih ležišta Azerbejdžanu, ne otvara komunikacije, i samim tim postavlja prepreke i dodatno pokušava da iskoristi prirodna bogatstva Azerbejdžana. Pitanje je, zašto to može postići Armenija, koja je poražena u ratu i nema ekonomsku moć? Naravno, uz pomoć nekih evropskih država koje nisu bile prijateljski nastrojene prema Azerbejdžanu u prvoj pobuni. Na primjer, francuska Nacionalna skupština i francuski Senat uspjeli su u posljednjih nekoliko mjeseci donijeti rezolucije koje dovode u sumnju teritorijalni integritet naše zemlje.
Prošle godine, Azerbejdžan je krenuo ovim putem. Stvorili smo jaku ekonomiju i jaku vojsku. I na ovaj način, želimo da tako nastavimo, jer nije moguće zaštititi i sačuvati nacionalna prava na bilo koji drugi način. Naša vojska nikoga ne napada, ona ima za cilj da zaštiti našu državu i zemlju.
Geopolitičke promjene uzrokovane ruskom agresijom na Ukrajinu su učinile Azerbejdžan dijelom rješenja energetske krize u Evropi. Kako Azerbejdžan koristi te promjene za jačanje svoje ekonomije? Može li BiH biti partner Azerbejdžana u njegovom širenju ekonomskog i političkog uticaja na Balkanu?
Ambasador Guliyev: Nakon početka rata u Ukrajini, Azerbejdžan je udvostručio količinu prirodnog gasa koju izvozi u Evropu. Električna energija se prenosi u nekoliko evropskih zemalja. Na dnevnom redu je povećanje izvoza gasa. Naravno, kao rezultat toga, veliki novac dolazi u zemlju. Ova sredstva se troše u različitim pravcima. S obzirom na to da živimo u složenim geopolitičkim uslovima, pre svega se povećava odbrambena moć zemlje i smatra se da je vojska opremljena savremenim naoružanjem i municijom.
Od velikog značaja je i realizacija infrastrukturnih projekata. Sada se u oslobođenim područjima Karabaha izvode veliki građevinski radovi, grade se autoputevi i željeznice, mostovi i tuneli, također sela i gradovi. Samo u posljednje dvije godine ovdje su izgrađena i puštena u rad dva međunarodna aerodroma, a značaj je dat i društvenoj oblasti. Plate i penzije su porasle, životni standard ljudi je porastao. Tokom pandemije Covida pružili smo pomoć u 80 zemalja svijeta, uključujući i Bosnu i Hercegovinu. Mislim da će Azerbejdžan pokušati da uradi više posla na Zapadnom Balkanu u narednim godinama. Bosna i Hercegovina je jedna od zemalja za koje vjerujemo da nam je najbliža po ovim pitanjima.
Bosna i Hercegovina ovisnik je o uvozu hrane, energije, šta poručujete vlastima, kako da pokrenu BiH?
Ambasador Guliyev: Očigledno je da nijedna zemlja ne može proizvesti sve proizvode koji su joj potrebni, u suprotnom ne bi postojao koncept trgovine. Nije se mogla stvoriti svjetska ekonomija. Naravno, Bosna i Hercegovina će otkupljivati ono što će proizvesti, kao i druge zemlje u svijetu, a ono što će proizvoditi, prodavati u inostranstvo. Kada je riječ o ekonomiji potrebno je samo povećati pozitivan bilans ove proizvodnje. Možda griješim, ali čini mi se da prirodni uslovi i poslovni ljudi pružaju mogućnost da Bosna i Hercegovina postane izvoznik kvalitetne hrane, a ne njen uvoznik. Za to je potrebno vještije koristiti zalihe i resurse Bosne i Hercegovine. Situacija energetskog problema nije nimalo laka, naročito ovih dana kada je cijela Evropa u energetskoj krizi. Možda bi dijalog između Azerbejdžana i Bosne i Hercegovine mogao napraviti određeni napredak u tom pogledu.
Koja je Vaša poruka nadležnima u BiH?
Ambasador Guliyev: Predstavnicima vlasti u Bosni i Hercegovini želim više uspjeha u njihovoj administraciji. Uvijek želim da ljudi koje oni vode stanu uz ljude, pobliže ispitaju njihove poteškoće i probleme i pomognu im u njihovoj situaciji. Volio bih da imaju veći osjećaj odgovornosti za sudbinu domovine. Oni bi trebali biti u mogućnosti da izvještavaju javnost. Neka građanin bude pravi vlasnik svoje domovine. Ne tražite sreću izvan granica Bosne i Hercegovine, već se potrudite da Bosna i Hercegovina bude zemlja u kojoj možete živjeti sretno do kraja života. Želim da 2023. godina ostane u historiji i sjećanju kao godina puna sreće i uspjeha za svakog građanina Azerbejdžana i Bosne i Hercegovine.
