Problem snabdijevanja gasom Bosne i Hercegovine, kao najugroženije zemlje u regionu kada je riječ o isporuci ovog energenta, datira već nekoliko decenija. Još 2008. godine je krenula priča o projektu „Sava“, koji je predviđao izgradnju gasovoda od granice BiH i Srbije do Novog Grada, na krajnjem sjeverozapadu zemlje.
Koncesiju za posao tada je dobila firma „Slavija Internacional“ iz Laktaša, a radovi su trebali početi iste godine. Tada nije bilo jasno da li će planirani gasovod biti dio Južnog toka ili će služiti samo kao krak već postojećeg gasovoda koji kod Zvornika ulazi u BiH. Koncesija je oduzeta ali je projekat izvađen iz ladice 2015. godine pod nazivom “Nova istočna interkonekcija”.
Za kompaniju Bh Gas projekat je i tada bio sporan jer se radilo o političkom potezu s obzirom da na trasi, kuda je trebao da prolazi gasovod, gotovo da nema industrije, a bez tog energenta ostali bi dijelovi BiH kojima je gas neophodan, u najvećem dijelu od Zenice do Sarajeva. Istovremeno kompanija Bh Gas bi ispala iz snabdijevanja dosadašnjim gasovodom, jer krak od Zenice do Sarajeva nije reverzibilan, što bi značilo ulaganja od nekoliko miliona maraka.
Besmisleno bez termoelektrana
Projekat istočne interkonekcije obnovljen je nakon što je firma GAS-RES preuzela posao snabdijevanja.
„Tada su preuzete i ideje izgradnje dvije termoelektrane na gas, o kojima se već godinama govori a koje bi trebala biti izgrađene na tom potezu od Bijeljine do Novog Grada i imati direktno snabdijevanje iz ovog gasovoda“, kaže Almir Bećarević, stručnjak iz ove oblasti, u to vrijeme savjetnik u kompaniji Bh Gas.
„Bez tih termoelektrana ta investicija je besmislena, jer nema potrošača na toj trasi. Posebno sada, kada je izgrađeno preostalih pet kilometara gasovoda iz pravca Hrvatske prema Rafineriji Brod, tako da i ona sada ima potrebne količine prirodnog gasa“, kaže Bećarević, navodeći da ta investicija košta oko 250 miliona evra, za koju nema potrošača.
Krajem prošle godine vlada RS je potpisala je ugovor sa Rafinerijom nafte u Brodu, o saradnji na izgradnji elektrane na gas instalisane snage 100 megavata, investicije vrijedne 150 miliona maraka. Prethodno je Rafinerija u Brodu, koja je u većinskom vlasništvu ruskog Nejftegazinkora, saopštila da radi studiju izvodljivosti za ovaj projekat, nakon čega je trebala podnijeti zahtjev za ugovor o koncesiji.
– pročitajte još: Gasovod kao ćorsokak
Prvobitno je bila planirana jedna lokacija za igradnju termoelektrana, na potezu od Bijeljine do Broda, da bi se kasnije otvorilo još nekoliko opcija – Jahorina, Zvornik, Banjaluka i Prijedor. S druge strane, vlada RS ima svoj plan za gasifikaciju opština u RS. Ukoliko se gasifikacija sprovede, ne bi trebala biti upitna. Milorad Dodik, tada srpski član Predsjedništva BiH, je u junu prošle godine najavio izgradnju dvije termolektrane na gas, po 600 megavata instalisane snage, što bi trebalo osigurati energetsku stabilnost u narednih 50 godina.
Koncept zelene energije
„To je zelena energija, to su obnovljivi izvori, to ne zagađuje i daje energetsku sigurnost ovom našem kraju“, rekao je Dodik, otkrivši da se radi o zajedničkom projektu Republike Srpske i Rusije, u kojem će Republika Srpska biti manjiski partner.
„Preduslov za ovaj projekat je gasovod od Bijeljine do Banjaluke i Prijedora”, rekao je tada Dodik, istakavši kao glavni problem „opstrukcije iz Sarajeva“.
Zajedno sa Novom istočnom interkonekcijom u paketu je i Južna, oko koje obigravaju Hrvati iz tri kantona u Hercegovini sa hrvatskom većinom. Već je formirano preduzeće „Plinovod južna interkonekcija“, ali u Sarajevu strahuju da bi oba ova projekta mogla da izbace Bh Gas iz jednačine distribucije i generalno upravljanja ovim energentom. Zbog toga se traži državni zakon o gasu, a zahtjev stiže od hrvatskog i bošnjačkog člana Predsjedništva BiH Željka Komšića i Denisa Bećirovića. Poručuju da neće potpisati zakone, koje bi Savjet ministara BiH ove sedmice trebalo da usvoji, a koji se odnose upravo na odobravanje Istočne i Južne interkonekcije, odnosno isporuke gasa preko Turskog toka i Azerbejdžana na dva nova kraka gasovoda.
Zakon o gasu
„Dajte državni Zakon o gasu, pa ćemo razgovarati o Istočnoj i Južnoj interkonekciji. Južna interkonekcija ne bi bila problem da BH Gas nosi taj posao“, rekao je Komšić, navodeći da je HDZ u Širokom Brijegu već formirao preduzeće da preuzme taj posao od Bh Gasa. Sličnog stava je i Bećirović, iz čijeg kabineta poručuju da je „državni zakon o gasu najbolji okvir za realizaciju projekata u gasnom sektoru“.
„Živim za dan kada će se to desiti. Potpuno podržavam inicijativu člana Predsjedništva BiH Željka Komšića i nadam se da će on ovih dana izaći s tekstom Zakona o gasu, da će nam osigurati parlamentarnu većinu i da ćemo mi to izglasati“, rekao je ministar spoljnih poslova Bosne i Hercegovine Elmedin Konaković, odgovarajući Komšiću ironično pomenuvši da je za zakon nemoguće dobiti konsenzus, jer Banjaluka na to nikada neće pristati.
„Nije problem. Ako ne znaju napisati zakon, napisati ćemo im. A što se tiče parlamentarne većine, pa valjda imaju parlamentarnu većinu po kojoj su imenovani“, poručio je Komšić.
Četiri milijarde za 250 miliona razloga
Problemi sa parlementarnom većinom traju već nekoliko sedmica a sve zbog prijetnje srpskih predstavnika da će se povući iz Savjeta ministara ukoliko projekat Istočna interkonekcija ne bude usvojen. U stopu ih prati hrvatska strana, koja očekuje usvajanje ova dva projekata u paketu.
„Koliko je ruski partner zainteresovan ja to ne znam ali s obzirom da je Gasprom izgradio već jednu termoelektranu kod Pančeva, priča ima osnova ako se odluče na taj korak. Ako to ostane samo na gasovodu, ta matematika je besmislena“, kaže Bećarević, navodeći da je kombinacija sa Južnom interkonekcijom priča koja treba sve da zabrine.
„Hrvatski narodni sabor proglasi Južnu interkonekciju od interesa za hrvatski narood. Kakve veze ima gasovod sa narodom“, pita Bećarević i odmah pronalazi kontekst.
„Ali kada ga stavite u kontekst Istočne, koju bi pokrivao Gas Res i Južne koju pokriva hrvatsko preduzeće, postavlja se pitanje, gdje je Bh Gas i gdje su potrošači koji najviše troše od Sarajeva do Zenice“, kaže Bećirović.
Čeka se Crna Gora
Na kraju, planirani kapacitet Nova Istočna i Južna interkonekcija je oko tri milijarde kubika, dok je postojeći kapaciteta milijardu kubika, što je ukupno četiri milijarde tona. Bosna i Hercegovina godišnje troši 250 miliona tona gasa.
Međutim, čim Crna Gora da zeleno svjetlo za prolazak gasa, nema prepreka za Južnu interkonekciju, osim potpisa u Predsjedništvu koji je za sada sporan. Cilj je da se preko ovog gasovoda, koji bi prolazio kroz Albaniju, Crnu Goru, BiH i Hrvatsku, osigura novi transportni pravac snabdijevanja prirodnim gasom iz Azerbejdžana. Krak koji bi išao kroz BiH, vodio bi kroz Posušje, Mostar, Novi Travnik i eventualno dalje prema Zenici, prenosi DW.
