Energija

U svijetu 50% više kapaciteta obnovljivih izvora

Prema novom izvještaju Međunarodne agencije za energiju (IEA), u 2023. godini, godišnji porast globalnog kapaciteta obnovljive energije naglo je porastao za gotovo 50%.

Vjetroelektrana - nezavisne

U 2023. godini, godišnji porast globalnog kapaciteta obnovljive energije naglo je porastao za gotovo 50%, dostižući gotovo 510 gigavata (GW), obilježavajući najbržu stopu rasta u posljednjih dvadeset godina. Prema novom izvještaju Međunarodne agencije za energiju (IEA), ovo je 22. godina zaredom da dodaci kapaciteta obnovljive energije postavljaju novi rekord.

Evropa, SAD i Brazil zabilježili su rekordne poraste kapaciteta obnovljive energije, ali primjetno je i ubrzanje Kine na ovom polju. U 2023. godini, Kina je dodala više solarnih fotonaponskih (PV) kapaciteta nego što je čitav globalni kapacitet dodan u 2022. godini. Osim toga, zabilježen je rast vjetroturbina u Kini od 66% u odnosu na prethodnu godinu.

IEA je, prema Reutersu, saopćila da je uloga Kine ključna za postizanje cilja do 2030. godine, jer se očekuje da će do kraja decenije instalirati više od polovine novih kapaciteta potrebnih širom svijeta. Trenutno, Kina je jedna od zemalja koje najviše doprinose emisijama ugljičnog dioksida u atmosferi, a time i klimatskim promjenama.

Predviđanje povećanja kapaciteta
Agencija predviđa da će se prema trenutnim politikama i tržišnim uslovima globalni kapacitet obnovljive energije povećati na 7.300 GW tokom perioda od 2023. do 2028. godine obuhvaćenog prognozom. Solarna i energija vjetroelektrana bi činile 95% ovog proširenja, s očekivanjem da obnovljivi izvori nadmaše ugalj kao glavni izvor proizvodnje električne energije do 2025. godine.

U 2023. godini, cijene solarnih modula pale su za gotovo 50% u odnosu na prethodnu godinu.

Iako ovo približava svijet ostvarivanju cilja dvostrukog povećanja obnovljivih izvora do 2030. godine, dogovorenog prošle godine na UN konferenciji o klimatskim promjenama, to još nije dovoljno. Vlade mogu smanjiti jaz rješavanjem izazova poput nedovoljnog ulaganja u mrežnu infrastrukturu, nedostatka financija i nesigurnosti politika, kažu u IEA.

Veliki dio stručnjaka kaže da su fosilna goriva glavni krivac za klimatsku krizu. Prosječna temperatura svijeta već je porasla za više od 1,2°C od preindustrijskog doba, pri čemu svaka godina obara novi temperaturni rekord. To naglašava potrebu za smanjenjem emisija, posebno iz sektora energije, koji čini najveći udio emisija. Očekuje se da će se solarna i vjetroelektrana više nego udvostručiti u SAD-u, Evropi, Indiji i Brazilu do 2028. godine.

„Vjetroelektrane na kopnu i fotonaponski solarni paneli danas su jeftiniji od novih postrojenja na fosilna goriva gotovo svuda, te jeftiniji od postojećih postrojenja na fosilna goriva u većini zemalja. Ipak, postoje još neki veliki izazovi koje treba savladati, uključujući teško globalno makroekonomsko okruženje. Za mene, najvažniji izazov za međunarodnu zajednicu je brzo povećanje financiranja i implementacije obnovljivih izvora energije u većini zemalja u razvoju, mnoge od kojih zaostaju u novoj energetskoj ekonomiji. Uspjeh u postizanju cilja udvajanja će ovisiti o tome.”, izjavio je direktor IAE, Fatih Birol.

Utjecaj izvora obnovljive energije na živi svijet: vaganje između smanjenja emisija ugljilnog dioksida i divljine
Međutim, čak i razvoj obnovljivih izvora energije ne dolazi bez određenog utjecaja na okoliš. Primjerice, iako vjetroelektrane proizvode čistu energiju, njihova izgradnja i održavanje mogu zahtijevati značajne resurse, što može imati ekološki otisak.

Ovo nije sve: rad vjetroelektrana može generisati zvuk i infrazvuk koji može utjecati na neke vrste divljih životinja, posebno šišmiše i morske sisare, a krila ovih pogona predstavljaju opasnost za ptice, koje se sudaraju s njima i stradaju. Postavljanje vjetroelektrana i solara može promijeniti lokalne ekosistema, što može utjecati na hranidbene lance i migracije divljih životinja, ali čak i mijenjati mikroklimu regiona, tako što povećavaju lokalnu temperaturu područja.

Preporuke su da se radovi na izgradnji ovih postrojenja trebaju obustavljati za vrijeme sezona migracija divljih životinja, ako se planirane turbine nalaze na migratornoj ruti. Također, preporučuje se korištenje tehnologije odvraćanja kako bi se spriječilo približavanje životinja krilima vjetroturbina koja se okreću.

Sve ovo znači da se i obnovljivi izvori energije moraju bolje pratiti te da njihova izgradnja zahtijeva ozbiljne studije izvodljivosti i utjecaja na okoliš, kao i da moraju postojati precizne smjernice razvoja ovog tipa energije, prenosi VoA.


Facebook komentari

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije portala Haber.ba. Molimo autore komentara da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Haber.ba zadržava pravo da obriše komentar bez prethodne najave i objašnjenja - Više o Uslovima korištenja...
Na vrh