Razlozi energetskog kolapsa u regionu, koji je u petak pogodio i Bosnu i Hercegovinu koja je nekoliko sati bila bez napajanja električnom energijom, u potpunosti će biti poznati tek nakon okončanja najavljene detaljne istrage, piše novi.
No, ovaj događaj skrenuo je pažnju na niz pitanja i problema u izuzetno složenom i komplikovanom pravnom i operativnom okviru u kojem (ne) funkcionira elektroenergetski sektor u BiH koji uz brojne teškoće opterećuju i političke opstrukcije.
Raport objavljuje detalje o tome na koje su sve probleme do sada upozoravali nadležni u elektroenergetskom sektoru, a koji se godinama ignorišu, kao i na problem koji se pojavio sve većim brojem priključenja vjetro i solarnih elektrana na distributivnu mrežu.
Naime, koliko god ovi obnovljivi izvori energije bili poželjni i podržavani i od Evropske unije, saznajemo da prijenosna mreža u BiH nije spremna podnijeti teret svih zainteresiranih da se na nju i priključe.
Jasno je da je naša zemlja suočena s izazovom da je omogućila otvaranje ovih izvora energije, ali nije stvorila preduvjete za priključenje svih onih koji za to dobiju i odobrenja.
A, prema saznanjima Raporta od dobro upućenih izvora u BiH, trenutno je podneseno zahtjeva za izgradnju Obnovljivih izvora energije (OIE) u obimu koji obuhvata skoro 13.000 megavat sati (MWh).
Naš izvor upućen u ovu oblast kaže da, kada bi se po tim zahtjevima sve izgradilo i sve priključilo, prijenosna mreža BiH to ne bi izdržala, jer ne može prihvatiti više od 11.000 MWh .
Jasno je da BiH ne gradi nove kapacitete prijenosne mreže, a sve je više onih koji je opterećuju.
Zbog velikog broja sunčanih dana, prava “najezda” zainteresiranih za solarne, ali i vjetroelektrane zavladala je u Hercegovini.
Da bi se BiH mogla suočiti sa zagušenjem u prijenosnoj mreži, kao i usložnjavanjem upravljanja prijenosnim sistemom BiH sa stanovišta regulacije sistema i to zbog priključenja solarnih i vjetroelektrana na distributivnu mrežu, potvrđuju i navodi iz dokumenta Nezavisnog operatora sistema (NOS) BiH pod nazivom „Indikativni plan razvoja“ za 2024. godinu.
Iz NOS-a su pojasnili da je za razliku od prethodnih godina, kada nije bilo realizacije projekata solarnih i vjetroelektrana, u 2023. na prijenosnu mrežu BiH priključena prva fotonaponska (solarna) elektrana Petnjik instalisane snage 29,9 MW.
Taj je trend nastavljen i u ovoj godini kada su na mrežu priključene solarne elektrane Zvizdan (28,5 MW), Bileća (55 MW) i ECO-WAT I faza (57 MW).
NOS BiH je konstatirao da na interesovanje korisnika nije utjecalo ni značajno smanjenje otkupnih cijena električne energije tokom 2023. Očekuju se da ovaj trend bude i nastavljen.
