Vrijeme čekanja na vizu mjeri se mjesecima. Prikupite svu potrebnu dokumentaciju, potrudite se što bolje naučiti njemački jezik i, na kraju, kad stigne termin razgovora u Veleposlanstvu, nakon nekoliko dana dolazi i iznenađenje – viza se odbija.
Građani očajni
Naime, ovakav scenarij sve je češći. Posljednjih dana na društvenim mrežama javlja se sve više bh. građana kojima je, unatoč ugovoru o radu, valjanom certifikatu o znanju jezika i riješenom pitanju smještaja, viza odbijena. Jedan od objavljenih postova glasi: “Odbijena mi je viza za Njemačku, a imao sam ugovor o radu s poslodavcem. Riječ je o ugostiteljstvu, čak sam u tom hotelu imao osiguran i smještaj. Zna li netko što sad trebam uraditi, ima li svrhe žaliti se? U potpunom sam šoku, a već sam počeo pakirati stvari”. Ovo je samo jedan u nizu slučajeva. Neki ne pišu struku o kojoj je riječ, samo da su imali ugovor s poslodavcem, a vizu nisu dobili. Odgovor je li točno da se vize sve češće odbijaju i što je razlog potražili smo u njemačkom Veleposlanstvu u Sarajevu. “Zapošljavanje u Njemačkoj prema pravilima zapošljavanja radnika sa zapadnog Balkana podliježe tzv. pravu prednosti pri zapošljavanju. Savezna agencija za rad obvezna je provjeriti postoji li radna snaga u Njemačkoj za određeno radno mjesto. Ako takva radna snaga stoji na raspolaganju, Savezna agencija za rad ne može izdati suglasnost za zapošljavanje. Posljedica toga je da Veleposlanstvo u takvom slučaju mora odbiti zahtjev za vizu u svrhu zapošljavanja. Ponuda i potražnja u pojedinačnim granama kao, primjerice, u ugostiteljstvu podliježe promjenama, između ostalog, ovisno o sezoni i regiji. Ovdje se, dakle, ne radi o utvrđivanju kontingenta. Informacije o odbijenicama za određene sektore i za određene regije može dati jedino Savezna agencija za rad. Veleposlanstvo ne vodi statistiku o tome”, kazali su nam u Veleposlanstvu. Ovo će svakako razočarati tisuće bh. građana koji već mjesecima nestrpljivo čekaju vizu za rad u Njemačkoj.
Ogroman broj stranaca
Nakon što su početkom 2016. usvojeni amandmani u smislu olakšica pri zapošljavanju, zabilježen je enorman porast zahtjeva za vize u zemljama zapadnog Balkana. Samo tijekom 2017. Odjel za vize u Veleposlanstvu u Sarajevu procesuirao je više od 17.000 takvih zahtjeva. Na taj način Sarajevo se, baš kao Priština i Beograd, ubraja među 10 gradova na svijetu u kojima se bilježi najviše zahtjeva za vize za Njemačku. Najveći priljev useljenika prošle godine zabilježen je iz zemalja zapadnog Balkana, Srbije, BiH, Kosova, Crne Gore i Albanije. Porast useljenika iz ovih zemalja povezuje se sa zakonom o useljavanju stručne radne snage iz ovog dijela Europe, koji je Njemačka donijela 2015. U Njemačkoj je 2018. živio rekordan broj stranaca, a njihov broj lani se povećao za oko 292.000 te sad iznosi 10,9 mil. Krajem prošle godine u Njemačkoj je živjelo 395.665 državljana RH, što je 170.694 više nego krajem 2012., posljednje godine prije ulaska RH u EU.
