Stopa registrovane nezaposlenosti u Bosni i Hercegovini u martu 2019. godine iznosila je 34 posto. Prema podacima Agencije za rad i zapošljavanje Bosne i Hercegovine, na kraju aprila u Bosni i Hercegovini je bilo 413.826 osoba na evidencijama zavoda i službi zapošljavanja. Najveći broj evidentirane nezaposlenosti, 60 posto, čine osobe sa trećim stepenom obrazovanja KV radnici (32 posto), te radnici sa SSS (28 posto).
Jedan od načina da ovi radnici brže dođu do posla je prekvalifikacija i dokvalifikacija.
Direktor Zavoda za obrazovanje odraslih Republike Srpske Goran Zmijanjac kaže da ovaj zavod prednjači u BiH u procesu obrazovanja odraslih i da je u devet godina rada više od 11.000 ljudi prošlo kroz proces prekvalifikacije, dokvalifikacije i sticanja zanimanja.
“Specifičnost obrazovanja odraslih u BiH, a time i u RS, je u tome što su to javno važeći programi. Isti programi koji važe za sva zanimanja i struke koje se stiču u redovnom obrazovanju su i za odrasle. Rade se samo u nešto kraćem vremenu, a otprilike zastupljenost teorijskog dijela i praktičnog rada kod budućih poslodavaca je 50 posto. Čak ima zanimanja i struku gdje je praktični rad više zastupljen”, objašnjava Zmijanjac.
Prema riječima Zmijanjca, u bh. entitetu Republika Srpska ima više od 70 javnih i privatnih ustanova sa kojima ovaj Zavod sarađuje u procesu obrazovanja odraslih. Prosječna starost osoba koje se najviše odlučuju za prekvalifikaciju je oko 30 godina. Kako u BiH nema jedinstvenog sistema obrazovanje, jer je ova oblast u nadležnosti entiteta, odnosno kantona u Federaciji BiH, do tačnih podataka koliko odraslih ljudi je došlo do sticanja zvanja ili prošlo proces prekvalifikacije i dokvalifikacije teško je doći.
U drugom bh. entitetu, Federaciji BiH, u većim centrima kao što su Sarajevu, Tuzla, Bihać, Travnik i Široki Brijeg djeluju Centri za obrazovanje odraslih.
Direktor Njemačkog instituta za obrazovanje odraslih (DVV International ) u BiH Emir Avdagić smatra da obrazovanje u našoj zemlji nije dovoljno usklađeno sa potrebama tržišta rada.
“Za sada, formalni sistem obrazovanja, nažalost, ne nudi adekvatnu radnu snagu. Zato obrazovanje odraslih mora biti korektivni faktor koji može brže odgovoriti na potrebe tržišta rada”, kaže Avdagić.
Najčešći razlozi prekvalifikacije su dugoročna nezaposlenost ili ostvarenje napretka na poslu. Direktor Zanatsko preduzetničke komore RS Jovica Bratić kaže da su na sajmovima zapošljavanja najtraženiji zanatski i radnici građevinske struke, jer su ove djelatnosti deficitarne ne samo u Bosni i Hercegovini nego i u Evropi.
“Prekvalifikacijom pokrivamo propuste koje smo napravili u školstvu i na taj način pokušavamo da obezbijedimo barem onaj minimum da privreda može da egzistira. Zanatsko preduzetnička komora je za radikalne reforme u školstvu. Mislimo da bi čak u petom razredu osnovne škole djeca trebala da se opredijele za zanatstvo i da to radi škola a ne roditelji”, ističe Bratić.
Bivša načelnica odjela za obrazovanje odraslih u Vladi Unsko-sanskog kantona Dika Bejdić smatra da u ovoj oblasti ima dosta propusta zbog velikog broja ustanova koji se bavi obrazovanjem odraslih i loših zakonskih rješenja.
“Kriteriji za osnivanje škole za obrazovanje odraslih su jako niski jer je dovoljno da platite 500 maraka i napravite elaborat o potrebama za neku prekvalifikaciju. Kontrola nad radom tih škola nije određena jer inspekcija za obrazovanje odraslih ne postoji. Zbog toga su se često javljale neke nelegalne radnje zapravo izdavanje diploma bez pokrića, odnosno prodavanje diploma, kao što je bilo u Sanskom Mostu”, objašnjava Bejdić.
Navodi kako je bilo i pozitivnih primjera prekvalifikacija i dokvalifikacija sa nekim firmama kojima je trebao deficitaran kadar.
“Takav slučaj imali smo sa jednom firmom, koja radi poslove širom svijeta, a bili su joj potrebni limari”, pojašnjava Bejdić.
Velika zainteresovanost posljednjih godina u Bosni i Hercegovini je za prekvalifikacije za medicinska i zanatska zanimanja. Za veliki broj poslodavaca u BiH to je postao jedini način da dođu do radnika, a nezaposlenima da pronađu posao, prenosi “Slobodna Evropa“.
