Istraživanje provedeno s 400.000 ispitanika nazvano ‘Povjerenje u radnu okolinu i rizik od kardiovaskularnih bolesti’ pokazalo je da loši šefovi imaju jako veliki uticaj na zdravlje radnika.
Zaposlenici koji imaju loše nadređene imaju veći rizik od infarkta i drugih kardiovaskularnih bolesti. U istraživanju je jasno pokazano da zaposlenici koji nemaju povjerenje u šefa, koji se osjećaju kao da se ne mogu osloniti na šefa te nemaju povjerenje u njihov odnos, su skloniji pušenju, često imaju viši krvni pritisak, visoki holesterol ili čak pate od dijabetesa.
Kardiovaskularne bolesti su najčešćih uzrok smrti u svijetu, a napeti i loši odnosi na poslu s nadređenima dramatično povećavaju taj rizik kod zaposlenika. Ljudi koji se na poslu osjećaju zanemareno, koji stalno moraju biti na oprezu, ne vjeruju svojim nadređenima te su stalno u stanju ‘pripravnosti‘ su pod puno većim stresom od radnika koji rade u ugodnom radnom okruženju, a stres potječe loše prehrambene navike, te konzumaciju cigareta i alkohola.
Ako niste sigurni, spadate li među zaposlenike s lošim šefom, provjerite 7 najčešćih karakteristika loših nadređenih:
1. Nesposobni su
To može biti šef koji je prerano promaknut ili nepažljivo zaposlen i drži položaj koji je izvan njegovih ili njenih sposobnosti. Ljudi koji se obraćaju ovakvom pojedincu mogu imati stručnost koju bi šef trebao imati, ali nema. Prema tome, istraživanja su otkrila, što su zaposlenici ocijenili sposobnost svojih šefova nižom ocjenom, to je u uredu bila veća konfuzija i povećani stres za zaposlenike.
2. Nemaju obzira prema drugima
Profesor sa Univerziteta Stanford Bob Sutton u svojoj knjizi The Asshole Survival Guide je objasnio da, kada slabi šefovi loše tretiraju svoje zaposlenike, oni uništavaju njihov fokus i motivaciju. S druge strane, vjerojatnije je da će ljudi tri puta manje doprinijeti u radu za takvog šefa, nego za šefa kojeg poštuju.
3. Tajnoviti su
U jednom longitudinalnom istraživanju koje je provedeno s 3.100 muškaraca tokom desetogodišnjeg razdoblja, istraživači su otkrili da se je potencijal za pojavljivanje angine, srčanog udara, pa čak i smrti, povećao zajedno s radom za šefova koji gomilaju ili uskraćuju informacije svojim zaposlenicima.
4. Ne znaju slušati
Nedostatak aktivnog slušanja i dvosmjerne komunikacije jasan je nedostatak slabih šefova. Ovdje se fokusiramo na spremnost da slušamo konstruktivne povratne informacije – osobito onu koju šef ne želi čuti. Mnogi slabi šefovi ne žele slušati ideje, mišljenja i konstruktivne kritike ljudi koji ih na poslu okružuju. Oni djeluju u egosistemu, a ne u ekosistemu. Nažalost, ako ste ikada radili s ovom vrstom šefa, znate kako to može biti iscrpljujuće.
5. Oslanjaju se na birokratiju
Želite li vidjeti lošeg šefa kako radi u klasičnoj birokratskoj firmi u kojoj za kupnju kutije olovaka na račun firmee trebate dobiti odobrenje s tri različita nivoa menadžmenta? Taj proces odobravanja je sve što vam treba kako biste izgubili volju za radom ili bilo čim drugim. Čak i oni najuporniji teško se bore s birokratcijom, u kojoj se odgovornost često samo prebacuje s jednog nivoa na drugi. I tako, visoko motivirani radnik postaje pasivan i jedva čeka kraj radnog vremena.
6. Nevidljivi su
Nevidljivi šef je onaj kojeg često za vrijeme akcije, kad je najpotrebniji, nema u blizini, piše Inc.. Većinu vremena naći ćete ga u hibernaciji u svom uredu sa zatvorenim vratima, na ‘važnim’ telefonskim razgovorima sa svojim najbližim saveznicima – drugim šefovima koji se ponašaju isto kao i on. Takav vođa izbjegava ličnu interakciju, posebno kada stvari ne idu onako kako su zamišljene. On će voditi svoje zaposlenike šaljući im elektroničku poštu i izbjegavati ličnu komunikaciju zbog straha od sukoba.
7. Preuzimaju zasluge za tuđi rad
Istraživanje zaposlenika koje je provela kompanija za posredništvo u zapošljavanju BambooHR tražilo je od više od 1.000 zaposlenika da ocijene 24 ‘tipična ponašanja šefa’ od ‘potpuno prihvatljivo’ do ‘potpuno neprihvatljivo’. Šezdeset i tri posto ispitanika izjavilo je da je preuzimanje zasluga za tuđi rad potpuno neprihvatljivo, ili nešto što bi se smatralo razlogom za davanje otkaza, piše “24sata“.
