Mala zemlja, malo ljekara a puno bolovanja. To je slika današnje Crne Gore. Iako ovo može zvučati kao kliše i iako se posljednjih godina više ulaže u zdravstvo, problem manjka ljekara u crnogorskom zdravstvenom sistemu i dalje je veliki rebus za nadležne. Uz sve to, kada se u javnosti govori o odlasku stručnjaka iz zemlje, gotovo uvijek se ističu ljekari, prenosi DW.
Mirela Rondić je jedna od njih, koja je svoj profesionalni angažman prije sedam godina potražila u Njemačkoj. Počinjući priču za DW kaže da je već u tom periodu nekoliko doktora napustilo Crnu Goru.
„Poslije završenog Medicinskog fakulteta u Podgorici, obavila sam pripravnički staž, a zatim se zaposlila u Institutu za javno zdravlje Crne Gore. Učenje stranih jezika mi je uvijek bilo interesantno i na studijama sam učestvovala u programima razmjene studenata. 2012. godine sam saznala za stipendiju u njemačkoj bolnici koja se nalazi u gradu gdje žive moji rođaci. Stipendiju sam ubrzo dobila i te godine otišla iz Crne Gore”, priča Mirela.
Radi dva posla
Rondić je u Njemačkoj dobila stipendiju za kurs njemačkog jezika od šest mjeseci i istovremeno praksu u bolnici. Njen zadatak je bio da uči jezik, upozna se sa sistemom i položi za sertifikat B2 njemačkog jezika, koji je tada bio potreban za podnošenje dokumenata za radnu dozvolu. Poslije toga je dobila ugovor za posao u bolnici, tako da problema u dobijanju radne dozvole nije bilo. U martu prošle godine završila je specijalizaciju u Štutgartu.
„Otada sam specijalista interne medicine u Verthajmu, manjem gradu u njemačkoj pokrajini Baden-Virtemberg, gdje sam i odradila svoj specijalistički staž do kraja. Od januara ove godine, pored posla specijaliste u bolnici, postala sam medicinski direktor u ustanovi organizaciono sličnoj crnogorskim domovima zdravlja. Trenutno pokrivam ta dva radna mjesta, naravno sa podjelom radnog vremena od 40 sati sedmično”, objašnjava Rondić.
Bolja primanja i uslovi rada su najčešći razlozi za odlazak ljekara
Ljekare iz Crne Gore uglavnom tjeraju male plate
Jedan od glavnih motiva crnogorskih ljekara za odlazak u inostranstvo su mnogo bolje plate i standard. Posljednji podaci koje objavio Sindikat doktora medicine Crne Gore pokazuju da su prošle godine doktori medicine zarađivali u prosjeku 550 eura (što je tek nešto više od prosječne plate u Crnoj Gori), specijalisti od 650 do 700 eura, a supspecijalisti oko 850. Ovi podaci su zvanični jer su dobijeni od Agencije za sprječavanje korupcije. Ipak, u Sindikatu problematizuju činjenicu da direktori zdravstvenih ustanova mnogo više zarađuju od ljekara.
„Prosječna zarada direktora u 2018. godini iznosila je 1685 eura, dok jedan broj direktora na osnovu rada kao ljekari, hirurzi i epidemiolozi primaju i po tri hiljade eura mjesečno. To treba sve da nas zabrine u zdravstvenom sistemu, jer su ljekari nosioci posla”, ističu iz Sindikata.
Rondić, ipak, osim plate, ističe i druge motive ljekara za odlazak u Njemačku.
„Mislim da su mogućnost zaposlenja, želja za usavršavanjem i dobijanje specijalizacije odmah poslije studija – glavni razlozi zašto ljekari žele da rade u Njemačkoj. Naravno, ne smije se zaboraviti ni ekonomska strana”, jasna je Rondić.
Ona kaže da u Njemačkoj, kao i u Crnoj Gori, primanja variraju zavisno od toga na kojem nivou se nalazite i koliko iskustva imate.
„U odnosu na Crnu Goru, ljekar u Njemačkoj može mjesečno da zaradi nekoliko puta više. Plata, kao i u Crnoj Gori, dodatno može biti veća u zavisnosti od toga da li i koliko dežurstava obavljate u toku mjeseca”, objašnjava Mirela.
10 posto odlučilo da digne sidro
Crnu Goru je, prema podacima Sindikata doktora medicine, u prethodnih pet godina napustilo oko 150 ljekara. To na prvu loptu ne zvuči puno ali je ogroman broj ako se ima u vidu da u državi ima ukupno oko 1.650 ljekara, što znači da je skoro 10 posto odlučilo da digne sidro. Ministar zdravlja Kenan Hrapović je još prošle godine priznao da Crnoj Gori fali čak 200 ljekara pa će probati da sa po 40 specijalizacija godišnje, za pet godina, popune tu rupu.
Rondić poručuje da nadležni treba da saslušaju ljekare jer će oni najbolje reći zbog čega su nezadovoljni i šta treba poboljšati.
Mirela Rondić – Doktorin aus Montenegro arbeitet in Deutschland (Privat)
Mirela Rondić
„Treba se potruditi da se izađe u susret njihovim zahtjevima, koliko je to moguće. Crnoj Gori nije u interesu da gubi stručni kadar, jer je on svakoj državi neophodan. Za dalji razvoj i funkcionisanje sistema bitno je da se stručnjaci zadrže u zemlji”, smatra Rondić.
Na naše pitanje šta bi poručila mladim ljekarima u Crnoj Gori, Rondić odgovara da su odluke o odlasku često individualne prirode ali da se za popravljanje položaja ljekara vrijedi boriti.
„Crna Gora obrazuje taj kadar, ulaže u njega i treba se potruditi da ga i zadrži. Naravno da se odlasci ljekara ne mogu potpuno spriječiti, kada se negdje drugo vide bolje šanse za posao, usavršavanje i bolja primanja. Taj problem nema samo Crna Gora, nego i ostale evropske zemlje”, vjeruje Rondić.
I u Njemačkoj se čeka na preglede
Njemački i crnogorski zdravstveni sistem teško je uporediti, kaže Rondić, jer je Njemačka velika zemlja sa više od 80 miliona stanovnika, a Crna Gora mnogo manja. Tvrdi da, s obzirom na usluge koje pacijentima pruža crnogorski zdravstveni sistem, nema nekih razlika, ali da Njemačka mnogo više ulaže u zdravstvo.
Deutschland Universitätskliniken in Mainz (picture-alliance/A. Rath)
Univerzitetska klinika u Majncu
„Na termin kod specijaliste ili supspecijaliste i u Njemačkoj morate malo čekati. S druge strane, novac koji se izdvaja za njemački zdravstveni sistem je, naravno, veći nego u Crnoj Gori, srazmjerno ekonomskoj snazi države. U Njemačkoj uvijek imamo nova istraživanja u terapiji različitih oboljenja, pravljenje vodiča i smjernica i kontinuiranu edukaciju, što je osnova za funkcionisanje čitavog sistema, koji je onda u cijeloj državi na istom nivou”, kaže Rondić.
Njemačka je nedavno donijela nove zakone koji će od naredne godine olakšati useljavanje stručne radne snage iz zemalja Zapadnog Balkana. Rondić kaže da Njemačkoj i dalje nedostaje ljekara jer se radi o zemlji sa velikim mogućnostima, koja se stalno razvija.
„Sa olakšanjem uslova zapošljavanja u Njemačkoj, veoma je moguće da će još kolega otići iz Crne Gore”, smatra Mirela a na naše pitanje šta je najveća beneficija koju je dobila kao strani stručnjak u Njemačkoj uz osmijeh kaže:
„Moje znanje. Usavršila sam se i napredovala na poslu u Njemačkoj, ali sam, naravno, imala dobru osnovu koju sam donijela iz Crne Gore”.
