Dijana Kajić je diplomirana fizioterapeutkinja iz Novog Travnika. Bila je bez posla, iako ova profesija, na prvi pogled, nudi brojne mogućnosti. Izlaz je vidjela u odlasku u Njemačku, što joj se ostvarilo prije dvije i po godine. Živi u Minhenu i dok čeka nostrifikaciju diplome radi kao njegovateljica.
– Pokušavala sam u BiH na mnogo mjesta, slala sam molbe, upite za posao ali sam uvijek dobijala negativan odgovor. Kratko vrijeme sam radila, pokušavala da nađem sebe, ali sve je to bilo nešto gdje se ja nisam vidjela. Kad sam shvatila da nemam budućnosti sa svojom strukom u BiH, spakovala sam kofere i stigla u Njemačku. Radim za sada kao njegovatelj i to iskustvo mi može pomoći u struci jer se ipak nadograđujem. U Minhenu, gdje se nalazim, ima mnogo osoba iz gradova u BiH, družimo se i pomažemo jedni drugima u ostvarivanju ciljeva koje imamo, kaže Dijana.
Prema posljednjem izvještaju Svjetske banke pod nazivom “Migracije i odliv mozgova u Evropi i centralnoj Aziji”, objavljenom sredinom oktobra ove godine, Bosnu i Hercegovinu je do sada (uključujući i ratni period) napustila gotovo polovica stanovništva, odnosno 49,5 posto.
PreporučujemoTrend odlazaka iz BiH: U iseljeništvu živi više od dva miliona osoba iz BiH
Vlada Federacije BiH je nakon posljednje sjednice (24. oktobar) objavila da je prema dostupnim zvaničnim podacima agencija za statistiku zemalja prijema i bh. diplomatsko-konzularnih predstavništava u svijetu, procijenjeno da u iseljeništvu živi više osoba porijeklom iz BiH nego što ih ima u matici zemlji. Prema toj informaciji, vani ih je najmanje dva miliona ili 56,6 posto od 3.531.159 ukupnog bh. stanovništva.
Trend odlaska se nastavlja, što ovu zemlju stavlja na 16. mjesto u svijetu po stopi emigracije u odnosu na broj stanovnika (od ukupno obuhvaćenih 214 zemalja i teritorija). Tome treba dodati da je 55 posto visokokvalifikovanih među onim koji su napustili svoju zemlju.
Proces sa nesagledivim posljedicama
O želji za odlaskom najbolje govore dugi redovi pred ambasadama pojedinih evropskih zemalja, ali i iskustva agencija koje nude pomoć za snalaženje u novim državama.
Jedna od njih je VGAgentur iz Minhena, čiji vlasnik Vlastimir Vidić, porijeklom iz Prnjavora (BiH), upozorava, vlast i institucije u regionu da je u toku proces koji će izazvati nesagledive posljedice. O tome kojeg su profila ljudi koji traže pomoć, ali i koje su potrebe stranih tržišta rada, kaže kako su to “medicinska oblast, građevinski radnici svih struka, varioci, profesionalni vozači, ali i visokoobrazovani kadar, svi profili, a sve više i kadar za predškolske ustanove”.
– Bukvalno se traže svi kadrovi, od nekvalifikovanih do visokoobrazovanih. Vjerujte da upite za posao postavljaju čak i vlasnici stomatoloških ordinacija, pa čak i zaposlenici nekih ministarstava. Iz toga se vidi da nije samo novac, mala plata, razlog za odlazak. Sve više u prvi plan izbija psihološki momenat, ljudima je svega dosta i često kažu da im je došlo do grla. Ogadila im se politika i oni koji vode tu politiku. Ljudi neće da budu taoci te politike, ne žele da im vrijeme polazi, a u posljednje vrijeme kao razlog navode želju da svojoj djeci osiguraju bolju budućnost, komentariše Vidić.Prema njegovim riječima, od 1. marta naredne godine dolazi novi zakon o zapošljavanju stranaca u SR Njemačkoj, koji će omogućiti brže zapošljavanje, ali će to biti i teži proces.
– Tražiće se nostrifikacija diplome, znanje njemačkog jezika će se pooštriti. Ovaj zakon će biti praktično useljenički za sve ljude u svijetu, jer Njemačkoj treba godišnje oko 300.000 radnika iz raznih oblasti, naglašava Vidić.
On svojim primjerom pokazuje da onaj ko hoće da radi, može imati i više poslova u Njemačkoj, priča za RSE.
– Ja sam diplomirani politolog, vodim agenciju za marketing i posredovanje u zapošljavanju. Pored ovog posla, vozim i autobus u gradskom saobraćaju, a uskoro se nadam i angažmanu na budućoj TV TSD u Minehnu, kaže Vlastimir Vidi,prenosi Oslobodjenje.
